Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović najavio je danas (7. septembar) na konferenciji za novinare u Banjaluci, uoči početka sjednice Skupštine Republike Srpske (RS), da će ta stranka učestvovati na sjednici, ali neće glasati za povredu vitalnog interesa kada je riječ o odobravanju zaključenja Memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komisije BiH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES).
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske će na posebnoj sjednici razmatrati veto člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) iz RS-a Milorada Dodika na Odluku Predsjedništva BiH o odobravanju zaključenja Memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komisije BiH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme.
Posebna sjednica Narodne skupštine RS-a zakazana je na Dodikov zahtjev.
"Onaj ko želi poštene izbore, neće pokretati vitalni interes, a onaj ko to ne želi, to će uraditi. Milorad Dodik je koristio Međunarodnu organizaciju nekoliko puta. Radi se o memorandumu o tehničkoj pomoći koja se pruža samo na zahtjev lokalnih vlasti. Pružaju tehničku pomoć i to je odlična prilika da smanjimo izborne prevare u izbornom procesu. Ključni nosilac prevara je SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokarata, čiji je Dodik predsjednik, prim. red.) i njegovi sateliti koji iza ovakvog benignog pitanja traže vitalne interese", kazao je Šarović.
Dodik je na sjednici Predsjedništva BiH 27. avgusta pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa RS-a na pitanju angažmana strane agencije koja bi trebala pratiti izborni proces u BiH, ocjenjujući da "postoji opasnost od direktnog miješanja u izborni proces, te da se radi o cyber sigurnosti".
Za druga dva člana bh. Predsjedništva pomoć međunarodne agencije izbornom procesu nije sporna. Željko Komšić i Šefik Džaferović su na sjednici Predsjedništva 27. avgusta podržali odluku o potpisivanju Memoranduma sa IFES-om.
BiH sa IFES-om sarađuje još od 2001. godine i uspostave prve državne Izborne komisije.
IFES je osnovan u Vašingtonu 1987. godine i do sada je u 145 zemalja radio isključivo na gradnji kapaciteta izborne administracije, prije svega, državnih izbornih komisija, te na edukciji i informisanju birača sa posebnim akcentom na osjetljive kategorije.
Članom V Ustava Bosne i Hercegovine definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose u pravilu konsenzusom. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ukoliko svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.
Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini RS-a ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je tu izjavu dao bošnjački član, ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka", navodi se u Ustavu BiH.
