U Bosni i Hercegovini se godišnje uradi toliko transplantacija koliko u svijetu svakog sata, podaci su Donorske mreže u BiH iz koje navode i kako transplantacijski program u ovoj zemlji datira već 45 godina, ali da broj transplantacija iz godine u godinu opada.
Kako navodi prof.dr. Enisa Mešić, sa tuzlanskog Kliničkog centra, u Bosni i Hercegovine je, prema podacima Globalne opservatorije za donaciju i transplantaciju, koja funkcioniše u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u 2016. godini je urađeno ukupno 18 transplantacija bubrega.
"Za to vrijeme u Evropi je urađeno 26.726 transplantacija, a u svijetu 85.508 transplantacija bubrega. Ove godine je Tuzla jedini centar u kome se rade transplantacije i urađeno ih je sedam, od živog rodbinskog i nerodbinskog davaoca", ističe Mešić.
Za mali broj godišnjih transplantacija u ovoj zemlji, predstavnici Donorske mreže u BiH krive vlast, odnosno ministarstva zdravstva koja ne ažuriraju podatke o transplantaciji, ne stimulišu bolnice koje rade transplantacije, niti promovišu, kako navode u ovom udruženju, sve aspekte transplantacije organa u BiH, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u Sarajevu.
"Zašto se ne radi transplantacija organa u Sarajevu? Samo da napomenem da je Institut za transplantaciju organa prije rata bio drugi u bivšoj zemlji, a prva je bila Rijeka, po broju transplantacija, a sad nas nigdje nema u ovoj zemlji", pita se prof. dr. Senaid Trnačević koji napominje da bi ministarstvo zdravstva mora biti više angažovano u ažuriranju podataka.
"Ako povjerenstvo za transplantaciju pri Federalnom ministarstvu zdravstva ne radi dobro svoj posao, treba ga ili podsticati ili te članove promijeniti. Koordinatori za transplantaciju u kliničkim centrima ne rade efikasno svoj dio posla, nema više dokazivanja moždane smrti u jedinicama intenzivne njege, koja je obavezna po zakonu, a također ima malo pristanaka od članova rodbine za doniranje organa od osoba kojima je dokazana moždana smrt“, ističe prof. dr. Senaid Trnačević.
Predstavnici Donorske mreže u BiH istakli su i kako su sve zemlje u regiji postigle napredak u transplantaciji, a prednjači Hrvatska koja je prva u svijetu po broju transplantacija.
Kako navode, novaca za transplantacije u Bosni i Hercegovini ima, te da nije potrebno prikupljanje na humanitarnom nivou.
"Novac nije problem i godišnje bi se moglo između 60 i 70 transplantacija uraditi sa novcem koji se nalazi u fondu, samo nemamo darivatelja. Isto tako, imate Hrvatsku koja je uradila 399 transplantacija 2015. godine, a mi smo te godine imali 28", navodi Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, uz napomenu susjedne zemlje rade na donatorskim kampanjama u koje uključuju i slavne osobe.
"To nama treba, znači, sustavna kampanja kako bi promovirali donaciju i trasplantaciju organa", poručuje Žuljević.
Učesnici konferencije za novinare kažu i kako im nije jasno zbog čega fondovi pacijente šalju na transplantacije van Bosne i Hercegovine, jer u ovoj zemlji, kako navode, imaju obučeno osoblje, lijekove i opremu.
