Samo vikend dijeli radnike Željeznica Republike Srpske i Vladu tog bh. entiteta o tome hoće li zaposleni u štrajk ili ne.
Obustavu rada su najavili za 2. april i to u trenutku kada im je kasnila plata za mjesec februar. U međuvremenu je novac nađen i zakašnjela plata isplaćena svega tri dana uoči aprila.
Nije poznato da li je novac obezbijeđen iz novog kredita Željeznica RS, za koji je garanciju izdala entitetska Vlada na posljednjoj sjednici, održanoj 27. marta.
Koliki je kredit, niti za šta je namijenjen nije odgovoreno ni u Vladi, ni u Željeznicama RS na upit Radija Slobodna Evropa.
Jednu od prvih stvari koju je Nikola, radnik Željeznica RS u Banjaluci već 20 godina, uradio nakon što mu je ‘legla’ plata na račun, bila je da plati račune.
"Kako se živi sa platom željezničkom? Pa, veoma teško. Nekako su ljudi bili nezadovoljni, ali opet koliko toliko mirni dok je plata bila redovna. Protekle neke tri do četiri godine, plata je skoro svaki mjesec bila redovna, do 15, nekad i ranije. Danas to više nije slučaj, a nemamo garanciju ni da će biti redovna u narednim mjesecima. To je izazvalo nemir. Tražimo garanciju za plate", ispričao je Nikola za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Oko 70 posto zaposlenih dobija minimalac od oko 500 evra.
Višegodišnji akumulirani gubitak ovog preduzeća iznosi 160 miliona evra, a ima 1700 zaposlenih.
Koji su ključni zahtjevi sindikata?
"Za nas je ovo pitanje preživljavanja", ističe za RSE Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa, jednog od šest sindikata u Željeznicama RS.
Svi sindikati su, kako kaže, ujedinjeni u zahtjevima kojima traže povećanje plate najmanje za 150 evra, te da Vlada RS “preuzme odgovornost”, u spašavanju željezničkog operatera. Takođe, sindikati zahtijevaju i da se ispita odgovornost sadašnje i proteklih uprava zbog situacije u kojoj se Željeznice RS trenutno nalaze.
"Dok poslodavci govore o restrukturiranju i modernizaciji, radnici su ti koji svakodnevno rade u nemogućim uslovima i za plate koje ne prate inflaciju i porast životnih troškova. Niko nas ne čuje i zato smo prisiljeni na ovaj korak", rekao je Cvjetković za RSE.
Sindikati traže i potpisivanje kolektivnog ugovora, te da se poštuju i njihova prava u štrajku.
U ponedjeljak 31. marta bi uprava Željeznica, po riječima Cvjetkovića, trebala dostaviti ponudu, koju će potom razmotriti štrajkački odbor.
Simo Cvjetković, sindikalni lider, ukazuje da uprava Željeznica RS radnike "prisiljava" na novi minimum rada, usvojen bez podrške sindikata, čime se, "krši zakon i ne poštuju osnovni radnički zahtjevi".
"Nismo dobili garancije za isplatu plata, niti su ispunjeni zakonski uslovi za kolektivni ugovor. Šefovi jednostavno ignorišu zakonske obaveze, a vlada sve to podržava. Nakon svih naših dopisa, sada se Vlada nama oglasila sa zaključkom da moramo biti odgovorni i poštovati zakon, ali to je sve što su učinili. Prvi put se pojavljuju, i to samo kada su štrajk i problemi postali očigledni", dodao je Cvjetković.
Uprava i Vlada se ne oglašavaju o štrajku
Vlada RS je na svojoj sjednici 27. marta odobrila kreditno zaduženje Željeznica RS. Međutim, zvanično nije navedeno o kojem iznosu se radi, niti za koje namjene će biti utrošena sredstva.
U upravi Željeznica RS nisu odgovorili na upit RSE oko kredita niti na koji način će odgovoriti na zahtjev sindikata.
Nema odgovora ni zbog čega je samo u toku 2024. godine gubitak iznosio oko 18 miliona evra.
U Željeznicama RS do sada nisu više puta odgovorili ni na upit RSE šta je sa procesom restrukturiranja, koje je trebalo biti završeno do kraja 2024. godine.
Na ista pitanja, nisu odgovorili ni u Vladi RS, odnosno entitetskom Ministarstvu saobraćaja i veza.
Inače, prije osam godina Vlada RS je donijela odluku o restrukturiranju Željeznica ovog bh. entiteta, koji se finansira kreditom Svjetske banke od približno 100 miliona maraka (51,2 miliona evra). Tada je bilo zaposleno 3100 radnika.
Prema sistematizaciji radnih mjesta, u Željeznicama bi trebalo biti zaposleno oko 2.000 radnika.
Restrukturiranje je trebalo da bude završeno do kraja godine. Kao rezultat planirana je holding kompanija sa zavisnim preduzećima za infrastrukturu, prevoz putnika i prevoz robe.
Simo Cvjetković je istakao kako restrukturiranje nije donijelo očekivane rezultate. Takođe, postavlja se pitanje opstanaka Željeznica RS u trenutnim okolnostima.
"Danas se pitamo kako će Željeznice uopšte stati na zelenu granu. Ako je u planu ulaganje od 800 miliona maraka (oko 400 miliona maraka), to do sada nije ni počelo da se realizuje. Željeznice su i dalje u krizi i ne vidimo nikakav stvarni napredak", naglasio je Cvjetković.
Problem 'politika' u željezničkom saobraćaju
U Bosni i Hercegovini željeznički saobraćaj je podijeljen između dva entiteta, RS i Federacije BiH. Svaki entitet ima svoje javno preduzeće.
Od 1998. godine postoji i javna korporacija na državnom nivou, čiji je zadatak bio da uspostavi koordinaciju između entiteta u toj oblasti.
Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu iz Sarajeva za RSE kaže da se jasno može postaviti pitanje funkcionalnosti takvog sistema.
"Tri direktora, tri sekretarice, tri kancelarije, a imamo ovakvu situaciju, treba ih pitati šta rade", kaže Lindov, dodajući kako bi se u BiH morala ispuniti evropska obaveza da se razdvoje operateri od preduzeća koja bi upravljala infrastrukturom.
"I možemo imati više operatera, svi će oni bolje sarađivati. Infrastruktura bi trebala biti odvojena kao javno dobro, jer bi to omogućilo svakoj firmi da kupi voz, lokomotivu i koristi pruge", kaže Lindov.
Trenutna situacija je takva, ističe on, da je politika "upetljana" i u željeznički saobraćaj, te je podsjetio i da se godinama dešavala situacija da se lokomotive mijenjaju na entitetskim linijama između operatera.
"Transport ne poznaje granice, ne samo u zemlji, već u cijelom svijetu", rekao je on.
Lindov smatra da je rješenje u stvaranju konkurencije na prugama BiH.
"Treba pustiti privatne operatere da se uključe, ali to neće funkcionisati ako ostane čista politika", dodao je on. Takođe, ističe da su dosadašnji pokušaji reformi bili neuspešni, jer su menadžmenti na željeznicama često bili postavljeni sa političkim interesima, a ne sa stručnim kvalifikacijama", zaključio je Lindov.
Stanje nije sjajno ni u drugom željezničkom operateru u BiH, Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine, koje je na samom vrhu poreskih dužnika u tom bh. entitetu.
Poreski dug Željeznica Federacije BiH zaključno sa prošlom godinom, premašio je 80 miliona evra.
