Prijedlog zakona koji definiše ko su "agenti stranog uticaja" u Republici Srpskoj (RS) uvršten je na dnevni red sjednice Skupštine tog bosanskohercegovačkog entiteta zakazane za 22. maj, odlučeno je na sjednici kolegijuma Narodne skupštine RS 14. maja.
Radi se o prijedlogu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznatijem kao zakonu o 'stranim agentima'.
Njime su kao "agenti stranog uticaja" definisane neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnijenje, te one koje "narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske".
Prijedlog je objavljen na zvaničnoj stranici Ministarstva pravde Republike Srpske.
Zakonom su predviđene i zabrane djelovanja u slučaju narušavanja "integriteta RS".
Neprofitna organizacija obavezna je, prema tom zakonu, da "podnese prijavu Ministarstvu pravde u roku od 15 dana od prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći od stranog subjekta".
Prijedlogom zakona se predviđa da Ministarstvo pravde RS prati aktivnosti neprofitnih organizacija, osim na teritoriji RS, i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Definisano je da zakon stupa na snagu 1. januara 2025. godine.
Na čelu Ministarstva pravde, koje je predlagač zakona je Miloš Bukejlović, koji se nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država od jula prošle godine zbog odgovornosti za izradu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Zakon je 2022. godine najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog antiustavnog djelovanja.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra prošle godine nacrt ovog zakona, koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Tekst prijedloga zakona upućen je u skupštinsku proceduru krajem marta ove godine.
Istraživanje Radija Slobodna Evropa je pokazalo da je zakon bliži ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine.
Ruska vlada je 2017. godine na listu "stranih agenata" stavila Ruski servis Radija Slobodna Evropa, šest drugih servisa na ruskom jeziku RSE i Current Time, medij na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji sa Glasom Amerike.
Ruske i međunarodne grupe za ljudska prava, kao i vlada SAD i Evropska unija optužile su rusku vladu da koristi zakon o "stranim agentima" kako bi suzbili neslaganja i političke protivnike.
Iz Ambasade SAD ocijenili su ranije za Radio Slobodna Evropa kako je zakon u RS "represivan je i nedemokratski", koji bi, ako se provede, drastično narušio prava i slobode ljudi koji žive u Republici Srpskoj.
Zakon je naišao na brojne osude nevladinih organizacija u BiH, te međunarodnih institucija i organizacija.
Šta se još navodi u prijedlogu zakona?
U prijedlogu zakona, kao i u nacrtu se predviđa, između ostalog, posebna prismotra za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana političkih aktivnosti, potreba za dodatnom registracijom i slanje finansijskih izvještaja.
Osim toga, prijedlog zabrane njihovog rada nadležnom sudu može da predloži Ministarstvo pravde RS, te da podnese i prijavu protiv "odgovornih lica".
Predviđene su i novčane kazne od 1.000 do 5.000 maraka (od 500 do 2.500 eura) za "neobilježeni promotivni materijal, nepodnošeenja prijave ili davanja netačnih podataka u vezi sa upisom u registar i nedostavljanje izvještaja u zadatim rokovima".
Skraćeni su i rokovi za uspostavu registra sa šest mjeseci, koliko je bilo predviđeno u nacrtu zakona, na dva mjeseca, a smanjen je i rok sa dva na jedan mjesec, u kojem ministar mora donijeti pravilnik o sadržaju i obrascu prijave za upis u registar.
Inače, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra prošle godine nacrt ovog zakona, koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Kancelarija Visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini je tražila povlačenje ovog nacrta zakona sa dnevnog reda Narodne skupštine RS, jer zakon, kako su naveli iz OHR-a, ima "za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva".
Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u Republici Srpskoj.
