Nakon pokušaja državnog udara 26. juna, bolivijska ljevičarska vlada nastoji odbaciti tvrdnje da je pobuna možda bila orkestrirana kako bi se povećala popularnost predsjednika Luis Arce uoči izbora sljedeće godine.
Međutim, Bolivijci su više zabrinuti zbog ekonomskih problema i izgubili su povjerenje u Arcea kojem je možda najveći izazov tekuća bitka protiv Eva Moralesa, bivšeg predsjednika koji želi da povrati vlast, pišu svjetski mediji.
Najkraći pokušaj državnog udara
Upravo su oklopna vozila koja su kružila oko trga Plaza Murillo – inače mirnog trga u istorijskom centru La Paza – ono što je u popodnevnim satima 26. juna izazvalo zabrinutost Bolivijaca. Do trenutka kada je falanga trupa marširala na predsjedničku palatu, osjećaj kolektivne konfuzije i šoka je rastao, piše Observer.
Mali tenk se u više navrata zabijao u kapije neoklasične zgrade poznate kao Palacio Quemado sve dok trupe nisu ušle i, u neobičnoj sceni, vođa puča - nezadovoljni bivši komandant vojske Huan Jose Zuniga - suočio se s predsjednikom, Luisom Arceom.
Okružen ministrima iz kabineta, 60-godišnji Arce je naredio Zunigi da odstupi, rekavši mu: "Ja sam vaš komandant... povucite sve svoje trupe odmah, generale".
To što je trajalo nekoliko minuta je snimljeno i, dodaje Observer, završilo se kada se Zuniga okrenuo i otišao kroz ista razbijena vrata kroz koja je ušao, nestajući u neprobojnom vojnom vozilu koje je odjurilo.
Događaj se može se pamtiti kao najkraći pokušaj državnog udara u burna dva vijeka postojanja te andske nacije, naglašava sestrinski nedeljnik lista Guardian i dodaje da, čim se vratio privid normalnosti u zemlji od 12,5 miliona ljudi, koja je od sticanja nezavisnosti 1825. godine doživjela oko 190 državnih udara, krenule su glasine.
Neposredno prije nego što je priveden u srijedu, navodni zavjerenik Zuniga posijao je sjeme sumnje, rekavši novinarima, bez pružanja dokaza, da mu je Arce naredio da izvede lažni državni udar u pokušaju da se poveća predsjednikova popularnost.
Nakon Zunigine tvrdnje, za kojeg vlasti tvrde da je smijenjen dan prije pobune, opozicija je zahtijevala parlamentarnu istragu. Zakonodavac iz bloka Građanska zajednica, Alejandro Reyes, rekao je za Observer da postoje "indikacije, dokazi i izjave koje nam omogućavaju da mislimo da je ovaj (državni udar) bio s predumišljajem, te da bi čak mogao uključivati i učešće izvršne vlasti".
Vlada odbacuje navode
Navode o prevari oko organizovanja državnog udara, ljevičarska vlada Bolivije odbacuje, piše Wall Street Journal ističući kako su se dan nakon pobune pojavila pitanja zašto bi se Zuniga, koji je bio blizak predsjedniku, tako iznenada okrenuo protiv njega kao dio onoga što je izgledalo kao loše isplanirana, čak i komična zavjera.
Šesnaest vojnih oficira i univerzitetski profesor uhapšeni su zbog navodnog planiranja pobune od maja, rekli su vladini zvaničnici u četvrtak, 27. juna. Istog dana je Hector Arce Zaconeta, ambasador Bolivije pri Organizaciji američkih država, u govoru u Vašingtonu pripisao zasluge "hrabrim i odlučnim akcijama predsjednika Luisa Arcea da se direktno i lično suoči s pobunjeničkim generalom".
Ipak, naglašava list, ono što je Arceu mogao biti slavljenički trenutak, do četvrtka je bilo zasjenjeno raznim kampanjama za kontrolu narativa. Među onima koji izazivaju sumnje bili su bivši predsjednik Carlos Mesa, predsjednik Senata Andronico Rodriguez i Samuel Doria Medina, biznismen i bivši predsjednički kandidat koji je među istaknutijim opozicionim liderima.
Administracija Arcea je nastojala da odbaci optužbe onih koji su tvrdili da je ustanak možda bio orkestriran kako bi se povećala podrška predsjedniku i odvratila pažnja od ekonomskih izazova zemlje.
"Snažno odbacujem takve vrste tvrdnji, koje su potpuno nepromišljene, jer su protiv naše državne politike za očuvanje naše demokratije", rekla je Maria Prada, viša pomoćnica Arcea.
Na konferenciji za novinare kasno u srijedu, nakon što su Zunigini komentari o izrežiranom državnom udaru proširili na društvenim mrežama, Prada je pokazala dokument tvrdeći da je u pitanju Zunigino priznanje da je predvodio državni udar.
Sljedećeg dana je, u razgovoru za kolumbijski Blu Radio, rekla da su Zunigini komentari "posljednja predstava u pokušaju da izbjegne odgovornost koju je imao kao vođa neuspjelog državnog udara".
Nepovjerenje i ekonomska previranja
Bez obzira da li je pokušaj državnog udara bio stvaran ili ne, većina Bolivijaca koji su razgovarali za Associated Press (AP) kažu da više ne vjeruju u ono što njihov lider govori, poručujući Arceu da manje vremena troši na izvođenje političkih vratolomija i da bi bolje bilo da se pozabavi bolivijskom ekonomijom.
Ekonomska kriza u Boliviji je, ukazuje agencija, ukorijenjena u složenoj kombinaciji ovisnosti o dolaru, iscrpljivanju međunarodnih rezervi, rastućim dugovanjima i neuspjehu proizvodnje proizvoda poput plina, koji je nekada bio ekonomska blagodat ove andske nacije.
To znači da je Bolivija u velikoj mjeri postala uvozna ekonomija "potpuno ovisna o dolarima", rekao je Gonzalo Chavez, ekonomista s Bolivijskog Katoličkog univerziteta, dodajući da je to nekada išlo u korist Bolivije, koja je proglašavana "ekonomskim čudom" koja je postala postala jedna od najbrže rastućih ekonomija u regionu.
Međutim, nedostatak dolara doveo je do pojave crnog tržišta, pri čemu su mnogi prodavci donosili dolare iz susjednog Perua i Čilea i prodavali ih po niskoj cijeni. Bolivijci tvrde da poslova nema, a da novac koji zarade nije dovoljan za život.
S druge strane, Arce insistira da je ekonomija Bolivije "jedna od najstabilnijih" i kaže da poduzima mjere kako bi riješio probleme Bolivijaca, uključujući nestašicu dolara i benzina. Rekao je da se vlada također industrijalizuje, ulažući u nove ekonomije poput turizma i litijuma.
Dok se Bolivija nalazi na najvećim svjetskim zalihama litijuma, metala visoke vrijednosti ključnog za prelazak na zelenu ekonomiju, ulaganja su održiva samo dugoročno, uglavnom zbog neuspjeha vlade, rekao je ekonomista Chvez. U međuvremenu, inflacija je nadmašila ekonomski rast, a većina Bolivijaca suočena je sa nestabilnim radnim uslovima sa minimalnom platom.
Ekonomski pad je pogoršan tekućom svađom između predsjednika Luisa Arcea i njegovog nekadašnjeg saveznika koji je sada postao njegov rival - bivšeg predsjednika Eva Moralesa uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine.
Bitka protiv moćnije ličnosti
Iako se Arce suočava sa teškom ekonomijom, sve češćim protestima, kritikama zbog zatvaranja političkih protivnika i podjelama unutar svoje stranke, možda je njegov najveći izazov tekuća bitka protiv moćnije ličnosti, Eva Moralesa, bivšeg predsjednika koji želi da povrati vlast, piše The New York Times.
Morales je bio prvi domorodački predsjednik u zemlji s velikim domorodačkim stanovništvom, socijalista izabran 2006. i lider u takozvanom ružičastom talasu ljevičarskih političara koji su vodili veći dio Južne Amerike 2000-ih.
Ušao je u istoriju uključivši široke sektore bolivijskog društva u politiku, ali je pobjegao iz zemlje usred spornih izbora 2019. i izabrao Arcea da bude kandidat koji predstavlja njegovu stranku na novim izborima održanim 2020. godine.
U intervjuu za The New York Times te godine, Arce je okarakterisao Moralesa kao "istorijsku ličnost" u njihovom političkom pokretu, ali je rekao da Morales neće imati formalnu ulogu u svojoj vladi.
Činilo se, u to vrijeme, kao uspješna tranzicija na vlast za Arcea, koji je služio u administraciji Moralesa tokom godina snažnog ekonomskog rasta, potaknutog bumom robe i ogromnim rezervama prirodnog plina u zemlji.
Ali sada, nakon vremena u egzilu, Morales je "zaista odlučan da se vrati na predsjedništvo", rekao je Gustavo Flores-Macias, profesor vlade na Univerzitetu Cornell koji se fokusira na politiku Latinske Amerike. "On vidi da je smijenjen na nezakonit način i da ima pravo da ponovo bude kandidat. A Arce to vidi sasvim drugačije."
Sijanje sumnje u legalnost kandidature Moralesa "dio političke strategije vlade koji insistira na tome da ga diskvalifikuje", kaže Carlos Romero, bivši ministar unutrašnjih poslova pod Moralesom.
Romero je također rekao da je pokušaj državnog u srijedu bio "tako nespretan i toliko improvizovan" da je to morao biti "aranžman dogovoren s vladom".
Ali dok je Arce možda i uspio da suzbije mogući državni udar, natjerati Moralesa da odstupi moglo bi se pokazati težim, naglašava The New York Times.
Bivši lider uzgajivača koke u zemlji, Morales i dalje ima određenu podršku među biračima i članovima svoje stranke, Pokreta za socijalizam, ili MAS. Nedavno istraživanje dalo je podršku Arceu kod 19 posto ispitanika i Moralesu kod devet posto.
Arce može legalno da se kandiduje za drugi mandat na izborima sljedeće godine, koji su zakazani za drugu polovinu 2025. S druge strane, ukazuje The New York Times, o tome da li se Morales može kandidovati četvrti put kao predsjednik mogao bi odlučiti jedino Ustavni sud Bolivije.
Facebook Forum