Prvi samit Evropske unije i Velike Britanije od Brexita prije više od pet godina približio je Britaniju EU, ali bez prelaska bilo kakvih dobro poznatih crvenih linija Brexita, kao što je ponovno pridruživanje carinskoj uniji EU ili jedinstvenom tržištu.
Sastanak 19. maja u Londonu održan je u trenutku kada jedan od najistaknutijih zagovornika Brexita, Nigel Farage, i njegova populistička Reformska stranka Ujedinjenog Kraljevstva prednjače u nekim anketama javnog mnijenja u Britaniji.
Na kraju su se dvije strane u britanskoj prijestonici složile oko tri dokumenta - takozvanog "zajedničkog razumijevanja", zajedničke izjave i Partnerstva za sigurnost i odbranu (Security and Defense Partnership -SDP).
Iako je najviše pažnje među diplomatama i u medijima uoči sastanka bilo posvećeno osjetljivim pitanjima kao što je pristup britanskim ribolovnim vodama za brodove EU i poljoprivredni proizvodi iz Velike Britanije koji ulaze na unutrašnje tržište Bloka, jedan od dominantnih aspekata novog partnerstva je bliže usklađivanje inostrane politike.
Zajednička prijetnja, Rusija, jasno je podvučena u dogovorenim dokumentima.
U Partnerstvu za sigurnost i odbranu navodi se da se "Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske suočavaju sa nestabilnim i sve izazovnijim bezbjednosnim okruženjem u Evropi i u njenom širem susjedstvu, što pokazuje ničim izazvana i neopravdana ratna agresija Rusije protiv Ukrajine.
Rusija pokušava jednostrano, silom, da promijeni međunarodno priznate granice Ukrajine i bezbjednosni poredak u Evropi."
SDP uglavnom navodi veću diplomatsku saradnju između Londona i Brisela, kao što je povećano prisustvo britanskog ministra inostranih poslova i drugih diplomata na raznim sastancima i radnim grupama EU.
Potpisivanje dokumenta, međutim, otvara put učešću britanskih kompanija za proizvodnju oružja u novom fondu EU za naoružavanje od 150 milijardi eura.
Zajednička izjava koja je takođe potpisana u Londonu jasnija je u pogledu potencijalnih budućih mjera, kako u podršci Ukrajini, tako i u načinu suprotstavljanja Kremlju.
Iako nije jasno navedeno, Ujedinjeno Kraljevstvo i EU djeluju kao da odbacuju ideju da nova američka administracija nije čvrsto opredijeljena zbog ideje za ublažavanje sankcija Moskvi i potrebe da Ukrajina odustane od teritorije pod ruskom okupacijom kako bi se postigao mir.
U dokumentu se navodi da "ostajemo spremni da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju, uključujući i kroz dalje sankcije i preduzimanje mjera za sprečavanje njihovog zaobilaženja, sektorske mjere i ograničenja cijena nafte, kao i osiguravanjem da ruska suverena imovina ostane imobilisana dok Rusija ne prekine svoj agresivni rat protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu koju je ovaj rat prouzrokovao".
Ministri inostranih poslova Evropske unije su se 20. maja složili oko još jedne runde sankcija protiv Rusije, a blok razmatra dodatne mjere ako Moskva ne bude konstruktivno sarađivala sa Kijevom u prekidu vatre ili mirovnim pregovorima. Ove mjere bi takođe bile koordinisane sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Tekst je takođe jasan u tome da ne priznaje rusku aneksiju okupiranih teritorija: "tijesno sarađujemo kako bismo osigurali sveobuhvatan, pravedan i trajan mir koji garantuje nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica".
Kao kritika odluke Washingtona da odustane od novog ratnog tribunala koji su prošle nedjelje osnovale zapadne države, u zajedničkom saopštenju je naglašeno da smo "posvećeni osiguravanju pune odgovornosti za ratne zločine i druge teške zločine počinjene u vezi sa ruskom agresijom, uključujući i osnivanje Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine".
Osim Ukrajine, tekst nema dovoljno detalja o drugim oblastima inostrane politike, ali izražava podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Moldavije i obećava da će se "kroz koordinisane napore održati bezbjednost, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i unaprijediti dijalog između Beograda i Prištine koji posreduje EU".