Dostupni linkovi

U Vašingtonu održane propalestinske demonstracije


Demonstranti ispred Bijele kuće, 8. juni 2024.
Demonstranti ispred Bijele kuće, 8. juni 2024.

Nekoliko hiljada propalestinskih demonstranata okupilo se 8. juna u blizini Bele kuće u Vašingtonu da izraze nezadovoljstvo ponašanjem predsednika Džozefa Bajdena (Joseph Biden) i njegovom politikom, koju opisuju kao previše pomirljivu prema Izraelu u ratu protiv Hamasa, pokreta koji SAD i Evropska unija smatraju terorističkim.

Uzvikujući parolu "Od (Vašingtona) do Palestine, mi smo crvena linija", demonstranti su držali dugački transparent sa imenima Palestinaca koje je ubila izraelska vojska tokom osam meseci sukoba, prenosi AFP.

Američki predsednik je podkritikama u SAD i to od onih koji smatraju da on ne utiče dovoljno na izraelsku vladu i na način na koji ta vlada sprovodi ofanzivu u Gazi.

Bajden je izrazio bezuslovnu podršku Izraelu od početka rata u Gazi, ali je u martu ocenio da je velika ofanziva u Rafi "crvena linija" koju ne treba preći.

Međutim, posle smrtonosnog napada u maju na taj grad na jugu pojasa Gaze, Bela kuća je ocenila da ta "crvena linija" nije pređena.

Demonstranti, uglavnom obučeni u crvenu odeću, aludirajući na "crvenu liniju", nosili su palestinske zastave i natpise "Bajdenova crvena linija je bila laž" i "Bombardovanje dece nije samoodbrana".

Američki predsednik u to vreme bio je u Parizu, na susretu sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.

Makron je na konferenciji za medije rekao da je "Francuska odlučna da, zajedno sa SAD, izvrši pritisak na Iran, koji podržava delovanje Hamasa, kako bi prekinuo sa svojim eskalirajućim aktivnostima" na Bliskom istoku.

"Zajedno udvostručujemo napore da izbegnemo regionalnu eksploziju, posebno u Libanu“, izjavio je Makron.

Francuska i Sjedinjene Države su poslednjih meseci radile na pokušaju da smire tenzije tako što je Pariz podneo pisane predloge obema stranama u cilju zaustavljanja pogoršanja razmene između Izraela i Hezbolaha na izraelsko-libanskoj granici.

Sjedinjene Države su takođe radile na tom pitanju, ali diplomate kažu da je bilo problema u koordinaciji napora.

Hamas je 7. oktobra oteo i odveo oko 250 talaca u Gazu. Oko polovine ih je oslobođeno tokom kratkog primirja u novembru. Od 130 i dalje zatočenih za 85 se veruje da su živi.

Rat u Pojasu Gaze počeo je kada su militanti Hamasa izveli napad bez presedana na Izrael 7. oktobra, u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, prema izraelskim zvaničnim podacima.

Izrael je potom pokrenuo ofanzivu na Gazu u kojoj je do sada ubijeno najmanje 36.430 ljudi - od čega dvije trećine žena i djeca, a više od 82.620 je ranjeno, prema podacima lokalnog ministarstva zdravstva, koje kontroliše Hamas.

XS
SM
MD
LG