Rezolucija o Srebrenici će biti na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a 23. maja, objavljeno je na web stranici ove institucije.
Rezolucijom se ukazuje na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova.
UN, navodi se u tekstu, "osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti".
"Takođe", navodi se dalje, UN "bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici".
Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.
Rezolucijom se "pozivaju sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a".
Od generalnog sekretara UN traži se da "uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje".
Takođe, rezolucijom UN "poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti".
U vezi sa crnogorskim amandmanima na nacrt dokumenta, u toku pokušaji da se Crnoj Gori izađe u susret, iako je prijedlog stigao malo kasnije u procesu, navodi Glas Amerike.
"U vezi su sa jasnijim/eksplicitnijim određenjem da su sudske presude u vezi sa genocidom donete protiv pojedinaca, a ne etničkih grupa ili država", rečeno je Glasu Amerike u UN.
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore saopštilo je u ponedjeljak da je predlagačima uputilo amandmane na prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Njemačka i Ruanda su "sponzori" rezolucije o genocidu u Srebrenici, odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst rezolucije.
Naknadno su 32 zemlje članice UN-a postale "kosponzori", kao zemlje koje su preuzele zadatak da nacrt predstave pred sve 193 države članice UN-a.
Od zemalja regije kosponzori su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.
Od evropskih zemalja to su: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Švedska, Turska i Velika Britanija.
Kosponzori su i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Novi Zeland, te Bangladeš, Čile, Jordan, Malezija i Vanuatu.
Prijedlog rezolucije o genocidu Srebrenici je podržala i Organizacija islamske saradnje (OIC) koju čini 57 zemalja.
Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkoj regiji, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
