Od početka rata u Donbasu 2014. godine pa do potpune invazije u februaru 2022., ruski predsjednik Vladimir Putin nastojao je opravdati moskovsku agresiju na Ukrajinu pozivajući se na navodnu potrebu zaštite ruskog jezika i onih koji ga govore od vlasti u Kijevu.
Međutim, u područjima južne i istočne Ukrajine koja su ruske snage okupirale nakon više od decenije sukoba, ukrajinski zvaničnici i aktivisti optužuju Rusiju da nastoji iskorijeniti ukrajinski jezik, što oni smatraju dijelom šire kampanje rusifikacije tih ukrajinskih oblasti i brisanja ukrajinskog identiteta.
Rusija je spremna načiniti veliki korak u tom pravcu s početkom školske godine 1. septembra: prema nacrtu direktive ruskog Ministarstva obrazovanja, u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, što je oko petina zemlje, u osnovnim i srednjim školama ukidaju se časovi ukrajinskog jezika.
Uredba navodi "promjene u geopolitičkoj situaciji u svijetu" kao razlog za uklanjanje ukrajinskog jezika iz nastavnog programa.
Međutim, ukrajinski zvaničnici i aktivisti tvrde da cilj nije da se odraze promjene, već da se one nametnu – da se ojača moskovska dominacija nad Krimom i četiri kopnene oblasti koje je Putin, sedam mjeseci nakon početka pune invazije, bez ikakvih osnova proglasio dijelom Rusije: Hersonske, Zaporiške, Donjecke i Luganske.
Ova direktiva uklapa se u Putinove napore da potčini Ukrajinu, za koju je jasno rekao da nema pravo na punu suverenost i da bi, u najboljem slučaju, trebala biti lojalna podružnica Rusije.
Takođe, lažno tvrdi da su Rusi i Ukrajinci "jedan narod", dok propaganda na ruskoj državnoj televiziji redovno ponavlja ove neistine.
"Okupatori savršeno dobro razumiju da je kulturni identitet veoma važan i da osoba koja zna ukrajinski jezik u budućnosti može postati dio ukrajinskog svijeta, dio ukrajinske zajednice", ističe Stanislav Fedorčuk, predsjednik Ukrajinskog narodnog vijeća Donjecka i Luganska.
Ruski cilj je "prekinuti vezu s jezikom kao sredstvom komunikacije i ukloniti ga iz obrazovnog procesa", dodaje Fedorčuk.
U velikoj mjeri to se već dogodilo, naročito na Krimu i dijelovima Donjecka i Luganska koje Rusija kontroliše od 2014./2015. godine, prvih godina rata koji je Moskva potaknula u Donbasu nakon što je proruski ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut tokom masovne protestne akcije poznate kao Majdan.
Olja, 18-godišnjakinja koja je pohađala školu u dijelu Donbasa pod ruskom kontrolom, a sada studira na teritoriji pod kontrolom Ukrajine, kaže za Radio Slobodna Evropa da su nakon okupacije ukrajinski jezik i književnost spojeni u jedan predmet koji se u početku održavao jednom sedmično, ali onda "sve rjeđe i rjeđe - a 2020. godine su ga potpuno ukinuli".
Rusija koristi škole na okupiranim područjima da "regrutuje učenike u različite militarizovane, paravojne strukture – s ciljem da ta djeca kasnije ratuju za Rusku Federaciju", tvrdi Fedorčuk.
"U tom procesu nema mjesta za ukrajinski jezik – niti za bilo šta ukrajinsko", dodaje on.
U školskoj 2023./24. godini, ukrajinski kao maternji jezik bio je obavezan u dijelovima Zaporiške i Hersonske oblasti pod ruskom okupacijom, prema navodima Ministarstva obrazovanja Rusije, dok su časovi ukrajinskog jezika bili dostupni na zahtjev roditelja na Krimu i u dijelovima Donjecka i Luganska pod ruskom kontrolom.
Tehnički, uklanjanje ukrajinskog jezika iz nastavnog plana ne sprečava pojedinačne škole da organizuju časove ukrajinskog jezika, ali bi oni morali biti van redovnog rasporeda – i vjerovatno bi privukli neželjenu pažnju svih uključenih, od školskih upravnika do učenika i njihovih roditelja, ističe Fedorčuk.
"Smatram da su ovo ostavili da bi oprali ruke od svega – da kažu: 'Evo, dali smo školama na okupiranim teritorijama slobodu da zadrže ukrajinski… ako im treba'", objašnjava on.
U stvarnosti, nastojanja da se ukrajinski jezik uči ili proučava – bilo lično ili na daljinu – mogu dovesti do progona od strane ruskih okupacionih vlasti, navode ukrajinske i međunarodne organizacije za ljudska prava.
"Ruske vlasti i njihovi saradnici kažnjavali su učenje na daljinu ili podučavanje ukrajinskog nastavnog plana, prijeteći roditeljima novčanim kaznama, gubitkom starateljstva nad djecom i pritvorom ako nisu upisali djecu u 'ruske' škole ili ako su njihova djeca učila ukrajinski program na daljinu", navodi Human Rights Watch u izvještaju iz juna 2024. godine.
Oko 44.000 od približno 600.000 djece školskog uzrasta u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom – oko sedam posto – uči na daljinu u školama pod ukrajinskom upravom, prema navodima Almenda Centra za građansko obrazovanje, ukrajinskoj organizaciji čije aktivnosti uključuju dokumentovanje kršenja prava djece u ratnom periodu.
Pritisak na škole, nastavnike i učenike prelazi samu problematiku ukrajinskog jezika.
"Okupatorske vlasti… koristile su prinudu, pritvaranje, loše postupanje i mučenje da bi natjerale ukrajinske nastavnike da sarađuju s njima ili da predaju spise učenika i druge školske podatke", navodi američka organizacija.
Nakon što su zauzeli dijelove Hersonske i Zaporiške oblasti na početku pune invazije, ruske okupacione vlasti su anketovale roditelje i utvrdile da oko polovine želi da njihova djeca uče ukrajinski, kaže za Radio Slobodna Evropa Oleh Ohredko, analitičar Almenda Centra.
Ipak, dodao je, okupacione vlasti su počele uklanjati ukrajinske knjige iz škola i biblioteka, ponekad ih spaljujući, a često ih zamjenjujući ruskim knjigama.
U lučkom gradu Berdjansku na Azovskom moru i drugim mjestima u Zaporiškoj oblasti, navodi Ohredko, ruske snage su neke nastavnike držale danima u podrumima pokušavajući ih prisiliti na saradnju, a nakon toga su ih deportovali.
"Ukrajinski nastavnici u ruskim okupiranim teritorijama Ukrajine bili su izloženi prijetnjama i zlostavljanju kako bi ih prisilili da rade protiv svoje volje", izjavila je Agnes Callamard, generalna sekretarka Amnesty Internationala, u izvještaju iz oktobra 2024. godine.
"Suočeni su sa teškim izborom: ili da sve ostave iza sebe i pobjegnu, ili da postanu dio obrazovnog sistema koji nastoji indoktrinirati djecu, uključujući opravdavanje ruske agresije", dodala je.
Prema Human Rights Watchu, ograničenja koja Rusija nameće na učenje ukrajinskog jezika i nastavni program koji je uvela – koji "uključuje udžbenike historije koji opravdavaju rusku invaziju [i] prikazuju Ukrajinu pod sadašnjom vladom kao 'nacističku državu'", krše više međunarodnih konvencija i standarda.
"Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta garantuje pravo djece na obrazovanje koje razvija poštovanje prema 'vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i vrijednostima' djeteta, kao i prema 'nacionalnim vrijednostima' zemlje porijekla djeteta", navodi HRW u prošlogodišnjem izvještaju.
"Nametanje promjena u obrazovanju na okupiranim teritorijama od strane Rusije takođe krši druge međunarodne standarde ljudskih prava, uključujući zabranu ratne propagande, pravo djeteta na obrazovanje na maternjem jeziku i pravo roditelja na izbor obrazovanja svoje djece", navodi se.