Jedan vojnik, Jurij, počeo je da dokumentuje svoja iskustva života pod opsadom. Snimao je video dnevnik koji prikazuje razaranje grada i njegove napore da preživi sa minimalnim zalihama.
Vladyslav Yesypenko, suradnik Radija Slobodna Evropa, pušten je na slobodu nakon više od četiri godine zatočeništva na Krimu pod ruskom okupacijom. U martu 2021. godine osuđen je zbog optužbi za špijunažu i posjedovanje eksploziva – optužbi koje organizacije za ljudska prava odbacuju kao izmišljene.
Najmanje devet osoba je poginulo, a nekoliko ih je ozlijeđeno u masovnom noćnom raketnom i dron napadu Rusije na područja Kijeva i Černihiva. Ministar unutarnjih poslova Ihor Klymenko izjavio je da su pogođena stambena naselja, bolnice i sportski objekti.
Najmanje tri osobe su poginule, a deseci su ozlijeđeni nakon što su ruski dronovi 11. juna pogodili sjeveroistočni ukrajinski grad Harkiv.
Ihor Titovski i drugi ukrajinski zarobljenici su, kako kaže, pretrpjeli teška premlaćivanja, elektrošokove, izgladnjivanje i druge oblike zlostavljanja prije nego što je oslobođen u razmjeni zarobljenika 846 dana kasnije.
Više osoba poginulo je u nastavku ruskih zračnih napada na Ukrajinu, pri čemu su stotine dronova zasule gradove, uključujući Kijev i Odesu, 10. juna.
Usred stalnih napada Rusije, neki Ukrajinci okreću se novoj vrsti skloništa za zaštitu od zračnih napada. Katerina Storozhek, stanovnica Buche, ugradila je "kapsulu za preživljavanje" u svoj dom.
Ukrajinske vlasti tvrde da Rusija dosljedno blokira pokušaje da se borci Azova vrate kući kroz pregovore.
Izjave njemačkog kancelara ponovo su pokrenule debatu o tome kako Njemačka snabdijeva Ukrajinu raketama Taurus.
"Moram ustati zbog njih", kaže Nazar Kaihorodov, ranjeni ukrajinski vojnik, govoreći o podršci svoje partnerice Viktorije i njihovog sina.
Osim mučenja, zatvorenici se često drže u izolaciji mjesecima ili čak godinama, a njihove porodice nemaju pojma gdje su, čak ni jesu li još živi.
Susjedi i članovi obitelji okupili su se u ukrajinskoj zajednici Vasylkiv, nedaleko od Kijeva, u čast majke koja je poginula 18. maja dok je štitila svog četverogodišnjeg sina od ruskog zračnog napada.
Tatarska manjina se ponovo našla na meti od kada su ruske snage preuzele kontrolu nad Krimskim poluostrvom 2014. godine, prema riječima aktivistkinje za ljudska prava Mumine Salieve.
U strahu za svoj život, Ernest Suleymanov pobjegao je s Krima nedugo nakon što su ruske snage zauzele ovaj ukrajinski poluotok 2014. Danas vodi restoran u Varšavi točno nasuprot ruskoj ambasadi. "To je kao šamar u lice," kaže on, "Krim nije njihov."
Za Oleksandra Hordijenka, poljoprivrednika iz južne ukrajinske Hersonske oblasti, proljeće nije donijelo išta dobro: iznenadni mraz u aprilu oštetio je polovinu usjeva koje je posijao, a neprestane kiše širom zemlje zaobišle su njegovo zemljište.
Od početne ilegalne ruske okupacije Krima 2014. godine -- i pune invazije na Ukrajinu 2022. godine -- ruske vlasti su zaplijenile stotine zgrada, kuća i druge imovine na Krimu, prema međunarodnim posmatračima za ljudska prava.
Ukrajina i dalje traži načine za popravak zaštitnog omotača nuklearne elektrane Černobil. Masivna čelična kupola osmišljena je kako bi zaštitila i zadržala radioaktivne ostatke reaktora koji je bio mjesto najgore civilne nuklearne nesreće na svijetu, koja se dogodila 26. aprila 1986. godine.
Vira Hirič, producentica Ukrajinskog servisa RSE, jedna je od desetina novinara koji su ubijeni u Ukrajini otkako je Rusija pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju 2022. godine.
Dva vojnika su među vozačima zaduženim za prevoz ranjenih vojnika na sigurno, daleko od linija fronta. "Imali smo cilj da uđemo, prevezemo neke ljude tamo i pokupimo druge, i to učinimo što brže možemo", rekao je Mykhaylo za ukrajinski servis RSE.
Učitajte više sadržaja...
