Nedugo nakon što je Rusiji dao 10 dana da zaustavi rat u Ukrajini, američki predsjednik Donald Trump je 31. jula nedvosmisleno izjavio da će Sjedinjene Države "uvesti sankcije" Moskvi zbog nedostatka napora ka prekidu vatre ili mirovnom sporazumu s Kijevom.
Istovremeno, rekao je da nije jasno hoće li finansijske kazne potaknuti ruskog predsjednika Vladimira Putina na primirje i rekao novinarima da bi njegov specijalni izaslanik Steve Witkoff mogao otputovati u Moskvu 6 ili 7. avgusta, nakon posjete Izraelu.
Ako Trump uvede sankcije Rusiji prije ili nakon isteka desetodnevnog roka koji je iznio prošle sedmice - 8. avgusta, to će biti prvi put da je kaznio Kremlj u više od šest mjeseci otkako je preuzeo dužnost u januaru, nakon predizbornih obećanja da će brzo posredovati u okončanju najvećeg rata u Evropi od 1945. godine.
Prijetnja novim sankcijama dolazi dok Rusija napreduje na bojnom polju i udara na ukrajinske gradove zračnim napadima poput napada raketama i dronovima u kojem je ove sedmice u Kijevu ubijeno najmanje 31 osoba, od kojih je petero djece – nemilosrdni napadi koje je Trump u svojim komentarima 31. jula nazvao "odvratnim".
Može li to dovesti do prekretnice u ratu? Evo šta treba pratiti.
Hoće li Witkoff napraviti razliku?
Iako je Trump sugerirao da je uvođenje sankcija sada neizbježno, slanje Witkoffa, koji se od januara više puta sastao s Putinom, moglo bi biti posljednji pokušaj da se Kremlj natjera da popusti prije isteka roka.
Ali šanse za to čini se da su male, a državni sekretar Marco Rubio rekao je da nenajavljeni razgovori ove sedmice s "nekim od Putinovih vodećih ljudi" nisu donijeli napredak u "postizanju određenog razumijevanja o putu naprijed koji bi vodio ka miru".
Tri runde direktnih pregovora u Istanbulu u maju i junu takođe su ostavile Rusiju i Ukrajinu kilometrima udaljene po ključnim pitanjima koja su prepreka bilo kakvom prekidu vatre ili sveobuhvatnom mirovnom sporazumu.
"Rusija neće praviti nikakve daljnje ustupke", rekao je politički komentator Ivan Preobraženski za Current Time 1. avgusta.
"Kremlj je shvatio da je Trump shvatio da ga se vara. Kao rezultat toga, Moskva se u suštini priprema za prekid odnosa – povratak na format koji je postojao prije otprilike šest mjeseci pod Joe Bidenom."
Druga strana: Putin bi mogao Witkoffovu posjetu vidjeti kao priliku da uvjeri Bijelu kuću da odustane od prijetnje sankcijama ili da promijeni svoj trenutni kurs i vrati se prebacivanju velikog dijela krivice za nedostatak napretka prema miru na Kijev, kao što je Trump radio do posljednjih sedmica, kada je počeo pokazivati sve veću frustraciju Rusijom.
Iako je Trump u posljednje vrijeme usmjeravao svoj bijes prema Moskvi, on je takođe naglasio da su potrebne dvije strane da bi se postigao dogovor i da Ukrajina mora učiniti "ono što mora" da bi okončala rat. "I Rusija i Ukrajina moraju pregovarati o prekidu vatre i trajnom miru. Vrijeme je da se postigne dogovor", rekao je 31. jula John Kelley, vršilac dužnosti američkog predstavnika pri UN-u.
Dakle, iako je Ukrajina pristala na prekid vatre koji je predložio Trump, a Rusija nije, Moskva bi mogla vidjeti priliku za pokušaj da natjera Washington da pritisne Kijev na ustupke.
Koje sankcije – i hoće li djelovati?
Trump nije precizirao koje sankcije planira uvesti, ali je jasno stavio do znanja da bi one mogle uključivati "vrlo oštre tarife" samoj Rusiji i, kako je rekao 28. jula, "možda... sekundarne tarife" za zemlje koje trguju s Moskvom.
Prve bi vjerovatno imale mali uticaj, kažu analitičari, jer je obim američko-ruske trgovine mali. Sekundarne tarife mogle bi biti mnogo značajnije, posebno kada je riječ o nafti i plinu, najunosnijem ruskom izvozu. U intervjuu za Fox News Radio, Marco Rubio je napomenuo da izvoz nafte donosi "ogroman dio" prihoda Rusiji.
Ali postoje rizici: Kina, Indija i Turska su daleko najveći kupci ruske sirove nafte, a takođe su i među glavnim kupcima njenih naftnih derivata, tako da bi sekundarne tarife mogle zakomplicirati odnose sa sve tri države.
U međuvremenu, nagrade su neizvjesne, Kremlj ne pokazuje znakove da će napraviti bilo kakve ustupke, a Kina, čini se, nije voljna odustati od svoje podrške ruskom ratu protiv Ukrajine.
Rubio je rekao da Trump ima "mnogo opcija", uključujući sekundarne sankcije na prodaju ruske nafte i "sektorske bankarske sankcije koje bi takođe bile vrlo snažne". Ali u svojim izjavama 31. jula, Trump je, čini se, umanjio šanse da bi kaznene mjere mogle utjecati na Putina.
"Ne znam da li ga sankcije zabrinjavaju", rekao je.
Hoće li Trump istrajati ili odustati?
Osim sankcija, ključno pitanje je hoće li Trump i dalje pokazivati interes za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine u narednim mjesecima ili će se povući, kao što su on i drugi zvaničnici administracije više puta sugerirali.
U nekom trenutku, Trump će morati odlučiti "koliko će se nastaviti angažovati u nastojanjima da se postigne prekid vatre ako jedna od dvije strane nije zainteresovana za to“", rekao je Rubio, dodajući da "očigledno predsjednik neće čekati vječno".
Čak i prije izbora prošlog novembra, Trump je nagovijestio da bi mogao koristiti kombinaciju sankcija Rusiji i podrške Kijevu, uglavnom u obliku isporuka oružja, kako bi zemlje prisilio na mirovni sporazum.
Po pitanju oružja za Kijev, nije jasno koliko je Trump daleko spreman ići. Sredinom jula, kada je postavio rok od 50 dana za mir - koji je ove sedmice smanjio na 10 dana - takođe je najavio planove za jačanje ukrajinskog arsenala, ali ne kroz direktne isporuke.
Umjesto toga, opisao je aranžman u kojem bi članice NATO-a slale postojeće oružje poput raketnih sistema Patriot u Ukrajinu i nadoknađivale ga kupovinom novog od Sjedinjenih Država – ili jednostavno kupovale američko oružje i slale ga u Kijev.
Ali pitanje je koliko će oružja na ovaj način stići u Ukrajinu u bliskoj budućnosti i koliko brzo će stići tamo.
U međuvremenu, Trump nije odobrio nove isporuke oružja Ukrajini u okviru programa, koji je često koristio njegov prethodnik Joe Biden, a koji predsjedniku daje ovlaštenje da šalje oružje iz postojećih zaliha. Kada je Trump preuzeo dužnost, na raspolaganju je bilo oko 4 milijarde dolara u okviru Predsjedničkog ovlaštenja za povlačenje oružja (PDA).
Šta će se dogoditi na ratištu?
Ukrajinske snage su ostvarile malo napredaka na ratištu otkako je velika kontraofanziva propala 2023. godine. Rusija od tada osvaja dodatne teritorije - iako sporo i uz ogromne gubitke.
Kada je Trump 14. jula najavio rok od 50 dana, kritičari su upozorili da će to Rusiji dati više vremena da krene naprijed prije nego što se suoči sa sankcijama ili drugim mjerama, slabeći poziciju Kijeva u bilo kakvim pregovorima o teritoriji.
Mnogo kraći rok ublažava te zabrinutosti, a analitičari su rekli da Rusija u svakom slučaju nema kapacitet da u skorije vrijeme preuzme u cjelosti ono što neosnovano prisvaja - kopnene regije Donjeck, Luhansk, Zaporižje i Herson, pored Krima.
Međutim, do sada Rusija nije pokazala znakove popuštanja u svojim naporima da napreduje na terenu, i nema naznaka da će rok 8. avgusta - ili sankcije koje će vjerovatno uslijediti - to promijeniti.
AFP je 1. avgusta, pozivajući se na vlastito istraživanje, izjavio da je Rusija u julu lansirala više dronova na Ukrajinu nego u bilo kojem mjesecu od početka invazije 2022. godine.
Istog dana, Putin je izrazio samopouzdanje, rekavši da cilj Moskve za rat ostaje nepromijenjen, dok je istovremeno tvrdio da ruske snage napreduju duž cijele linije fronta uprkos onome što je opisao kao želju Zapada da zaustavi njihovo napredovanje.
"U narednim mjesecima, Rusija će povećati pritisak na Ukrajinu i, naravno, pokušaće novu ofanzivu prije nego što nastupi zima", rekao je politički komentator Ivan Preobraženski za Current Time, rusku televizijsku i digitalnu mrežu RSE-a.
