Čini se da se 30-osatno primirje u borbama između Rusije i Ukrajine ne održava u potpunosti, a obje strane optužuju drugu za kršenje dogovora.
Jednostrano primirje proglasio je ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu, s početkom u 18 sati tog dana i završetkom u nedjelju u ponoć.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se njegova zemlja pridržavati primirja i predložio njegovo produženje na 30 dana.
Ipak, obje strane su prijavile nastavak napada na Uskrs, iako tvrdnje s fronta nije moguće nezavisno potvrditi.
Video koji je ukrajinska humanitarna organizacija poslala Radiju Slobodna Evropa, navodno prikazuje napad dronom na vozila koja su evakuisala civile u blizini Kostjantinivke u regiji Donbas.
Jevhen Tkačev iz organizacije Proliska i jedna žena civil su ranjeni.
Zelenski je u nedjelju na društvenim mrežama objavio da "ruska vojska pokušava stvoriti opšti utisak o prekidu vatre, dok u pojedinim područjima i dalje pokušava napredovati i nanijeti gubitke Ukrajini".
Kako je kazao, citirao je jutarnji izvještaj ukrajinskog Generalštaba.
"Između 18 sati u subotu i ponoći, zabilježeno je 387 slučajeva granatiranja i 19 napada ruskih snaga. Rusi su koristili dronove 290 puta", napisao je Zelenski.
Kasnije je izvijestio da su ruske snage izvele 26 napada između ponoći i u nedjelju do podneva, s najaktivnijim djelovanjem u pravcu Pokrovska i Siverska.
Ruske vlasti su rano u nedjelju prijavile najmanje tri eksplozije u Donjeckoj oblasti Ukrajine, koju Rusija drži pod okupacijom. Ministarstvo odbrane tvrdi da je Kijev tokom noći izveo 48 napada dronovima na ciljeve u Rusiji i ruskom okupiranom dijelu Ukrajine.
U Kijevu, dok su sveštenici prskali vjernike svetom vodom, među građanima je vladala duboka sumnja u iskrenost uskrsnog primirja.
"Stvarno se nadam, ali ne vjerujem u to. Oni (Rusi) kažu jedno, a rade suprotno", rekao je Dmitro (37), IT stručnjak.
"Niko ne vjeruje u to", kazala je Olha Malašuk (40), koja radi u prodaji. "[Putin] vjerovatno želi naoružati vojsku ponovo, zato mu niko više ne vjeruje."
Sumnje su se mogle čuti i među civilima u Moskvi, gdje je djelovanje Radija Slobodna Evropa faktički zabranjeno.
"To je besmisleno jer ne vjerujem Ukrajini", rekao je Evgenij Pavlov (58) agenciji AFP. "Ne bismo im trebali davati predaha. Ako ih već pritiskamo, trebamo završiti posao."
"Moramo ovome stati u kraj – ili da, ili ne. Ili trajni mir ili nikakav mir", riječi su Marije Goranine (85).
Sličan stav iznijela je i portparolka EU za vanjske poslove, Anitta Hipper.
"Rusija može prekinuti ovaj rat u bilo kojem trenutku ako to zaista želi. Nastavljamo podržavati Ukrajinu u ostvarenju dugotrajnog, pravednog i sveobuhvatnog mira", rekla je nakon što je u subotu objavljeno primirje.
Rusija je započela sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. Procjenjuje se da su stotine hiljada ljudi – većinom vojnika – poginuli ili ranjeni na svim stranama.
Sjedinjene Države vode direktne razgovore s Rusijom u okviru svojih napora da okončaju rat, ali se suočavaju s poteškoćama u ostvarivanju brzog napretka.
Moskva je prošlog mjeseca odbila prijedlog za potpuno i bezuslovno primirje koji su podržali SAD i Ukrajina.
Američki predsjednik Donald Trump u petak je upozorio da će Washington "odustati" od daljnjih pregovora o okončanju rata u Ukrajini ako uskoro ne bude postignut napredak.
To je izjavio nakon što je državni sekretar Marco Rubio rekao da SAD "neće nastaviti ovu inicijativu nedjeljama i mjesecima", jer ima "druge prioritete na koje se treba fokusirati".
"Moramo vrlo brzo utvrditi – govorim o danima – da li je ovo izvodivo", dodao je. "Ako ne bude moguće, jednostavno ćemo ići dalje."