Lideri Evropske unije (EU) pripremaju zajedničku izjavu u kojoj se naglašava podrška bloka teritorijalnom integritetu Ukrajine i potreba da Kijev bude za pregovaračkim stolom uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina na Aljasci.
Nacrt izjave od sedam tačaka, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, kruži među državama članicama EU uoči online sastanka ministara vanjskih poslova bloka kasnije 11. augusta.
Taj sastanak je sazvan tokom vikenda kako bi se uporedile bilješke i došli do zajedničkih stavova nakon što se američki izaslanik Steve Witkoff sastao s Putinom prošle sedmice i nakon što je američki potpredsjednik JD Vance u Engleskoj održao brifinge raznim evropskim liderima i zvaničnicima.
Nekoliko evropskih diplomata s kojima je RSE bio u kontaktu kažu da postoji određena konfuzija u vezi s tim o čemu je Witkoff zapravo razgovarao na svom sastanku s Putinom 6. avgusta, uključujući potencijalne teritorijalne razmjene i spremnost Moskve da zapravo prihvati prekid vatre.
U tekstu se navodi da države EU "pozdravljaju napore predsjednika Trumpa da se okonča ruski rat agresije protiv Ukrajine i postigne pravedan i trajan mir i sigurnost za Ukrajinu".
Ali, dodaje se, takav mir "mora poštovati međunarodno pravo, uključujući principe nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom."
Nacrt je sličan izjavi koju je tokom vikenda izdala nekolicina evropskih lidera s nadom, prema riječima zvaničnika EU s kojima je RSE bio u kontaktu, da ostatak kluba može podržati skup zajedničkih principa kako bi Ukrajini pružio prijeko potrebnu diplomatsku podršku.
Još nije jasno hoće li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovati sastanku na Aljasci, ali dokument napominje da se "put ka miru u Ukrajini ne može odlučiti bez Ukrajine".
Još uvijek je upitn hoće li Mađarska, koja je često odbijala podržati zajedničke stavove EU o Ukrajini, potpisati izjavu. Nedavni zaključci samita EU o toj temi objavljeni su kao "EU-26" bez podrške Budimpešte, iako je ta centralnoevropska zemlja u julu pristala na daljnje sankcije EU Kremlju.
U tekstu se takođe navodi da će klub "takođe nastaviti podržavati i nametati restriktivne mjere protiv Ruske Federacije", što ukazuje na to da još nije spreman razgovarati o ublažavanju sankcija za Moskvu, nešto što je izgleda bila tema razgovora između Witkoffa i Putina. Potreban je konsenzus za ukidanje dijelova ili svih sankcija, ali cijeli niz mjera biće ponovo obnovljen jednoglasno u januaru 2026. godine.
Evropske zemlje, kao i EU kao organizacija, do sada nisu uspjele osigurati mjesto za pregovaračkim stolom Kijeva, Washingtona i Moskve.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer ranije ove godine predložili su "snage za uvjeravanje" sa do 20.000 evropskih vojnika u zapadnom dijelu Ukrajine čim se dogovori prekid vatre između Kijeva i Moskve.
Iako je u to uloženo određeno planiranje, plan je "veoma neaktivan", kaže jedan evropski diplomata upoznat s diskusijom, posebno jer Evropljani nisu mogli osigurati podršku Amerikanaca kada je u pitanju vojna podrška potrebna za takav poduhvat.
Umjesto toga, tekst, bez ikakvih detalja, spominje spremnost da se "dodatno doprinese sigurnosnim garancijama na osnovu njihovih odgovarajućih kompetencija i sposobnosti".
Dodaje se da će "Evropska unija, u koordinaciji sa SAD-om i drugim istomišljenicima, nastaviti pružati političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini dok Ukrajina ostvaruje svoje inherentno pravo na samoodbranu".
