Dan nakon presude Radovanu Karadžiću za genocid, zločine, teror, deportacije, političari u Bosni i Hercegovini koriste priliku da iskažu svoj stav i time uberu političke poene u svom korpusu, jer izborna je godina. Žrtve pokušavaju pronaći utjehu u djelimičnom zadovoljenju pravde, jer ipak je osuđen za genocid. Ima onih koji presudu koriste za podizanje tenzija, ali ima i onih drugih koji nastoje u svemu pronaći nadu da je pomirenje i suživot moguć bez obzira na politike.
Presuda Radovanu Karadžiću za genocid, zločine, teror, deportacije u Bosni i Hercegovini očekivano je podijelila javnost.
Dakle, žrtve su nezadovoljne što nije izrečena doživotna robija, u RS pak, prave od Karadžića sprskog mučenika, smatrajući da je trebao biti oslobođen.
I mediji su podijeljeni. Dok na naslovnicama u Federaciji uglavnom presudu ocjenjuju kao djelimično zadovoljenu pravdu, u RS prenose na naslovnicama Karadžićevu reakciju nakon suđenja da je navodno rekao ''zar ne vide Evropa, Brisel i Pariz s kim smo mi imali posla '90-ih godina''.
Osim toga, ni pomena da je Karadžić u udruženom zločinačkom poduhvatu kriv za genocid i zločine protiv civila. A to je mnogo važnije nego visina kazne kaže u razgovoru za RSE Edin Ramilić iz Udruženja Prijedorčanki IZVOR.
"Najbitnija stvar, a što se često zanemaruje, je da je on učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u kojem je on bio jedan od najvažnijih čimbenika'', komentariše Ramulić.
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ocijenio je da odluke Haškog tribunala ne doprinose smirivanju prilika u BiH nego radikalizaciji. Ivanić je postavio pitanje zašto Haški sud nikoga ozbiljno nije osudio za zločine nad Srbima, ocjenjujući da to izaziva duboko nezadovoljstvo u srpskom narodu.
‘’Time se ocjena ratnih događaja u Bosni I Hercegovini nikad neće završiti. Ja se zato nadam da će ovaj Tribunal vrlo brzo prestati postojati, a da ćemo se mi unutar zemljevratiti procesu pomirenja na istinski način’’, kazao je Ivanić.
Presuđeno pojedincu, a ne kolektivu
Vlada Republike Srpske sazvala je posebnu sjednicu o presudi. No, sjednica je bila zatvorena za javnost.
U saopštenju Vlade RS stoji ocjena da je presuda Karadžiću primarno politički utemeljena, te da će Vlada RS pružiti svoju pomoć pravnom timu Radovana Karadžića, da se drugostepeni postupak okonča u njegovu korist.
Takođe se navodi da je presuđeno pojedincu, a ne kolektivu i da Republiku Srpsku niko ne treba dovoditi u pitanje.
Oglasio se i Forum bošnjačkih intelektualaca. Jedan od članova Suad Kurtčehajić smatra da se presuda Karadžiću ne može odnositi samo na pojedinca, jer je navedeno da je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu.
‘’Neprirodno mi izgleda da imate presudu protiv tadašnjeg kompletnog političkog rukovodstva RS, a da u isto vrijeme tvorevina koja je to uradila i dalje postoji’’, konstatuje Kurtčehajić.
Presudu Karadžiću prokomentarisao je i nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, koji podsjeća da pomirenje treba da bude na vrhu prioriteta svakog građanina BiH.
‘’Nije osuđen korijen tih zločina, ideologija koja je kreirala te zločine i, zapravo, dokle god nema kajanja za zločine teško se može govoriti o procesu pomirenja. Zato je prevažno da se stvori jedna katarza, da svi mi u ovom društvu, ako ga želimo izgrađivati pozitivno, svaku stvar nazovemo pravim imenom. Zločin je zločin bez obzira ko ga je učinio i ako nećemo zločin osuditi i od zločina se ograditi opasnost je da smo i sami sudionici zločina’’, rekao je Puljić.
Tilman Zuilh, osnivač i doživotni počasni predsjednik Društva za ugrožene narode iz njemačkog grada Getingena, izjavio je za RSE da je neophodno da Evropska unija i SAD počnu raditi na ujedinjenju Bosne i Hercegovine. On navodi da međunarodna zajednica, među ostalim i tada ujedinjena Njemačka podržala podjelu BiH, te je vrijeme da učestvuje u pomirenju i oporavku.
"Ne samo Mladić i Karadžić, već i drugi izvršioci, bi trebali biti odgovorni i dobiti doživotne zatvore. Zapadne sile bi sada trebale raditi na politici ujedinjenja BiH. Evropska unija ima dosta načina da pritisne Srbiju kako bi se odrekla direktne kontrole na velikom dijelom BiH. Jedan od načina je da preduslov za Srbiju da bi bila prihvaćena u NATO i sve druge zapadne institucije i organizacije jeste da ujedine BiH, da obnove zemlju, koja bi ujedinjena bila primljena u EU", riječi su Tilmana Zilha.
Uz ovu poruku Tilman Zilh ukazuje i na neophonost ekonomskih reformi u BiH, te podrške kroz strane investicije.
