Radovan Karadžić u četvrtak je pred Haškim tribunalom osuđen na 40 godina zatvora.
Pretresno vijeće Karadžića je osudilo za genocid, progon kao zločin protiv čovječnosti, istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti, ubistvo kao zločin protiv čovječnosti, ubistvo kao kršenje zakona ili običaja ratovanja, deportacije kao zločin protiv čovječnosti, nehumana djela, prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti, širenje terora kao kršenje zakona ili običaja ratovanja, protivpravni napadi na civile, te kršenje zakona ili običaja ratovanja i uzimanje talaca kao kršenje zakona ili običaja ratovanja.
"Iz razloga sažeto iznesenih u toku ovog zasjedanja Pretresno vijeće je, pošto je saslušalo sve dokaze koje je iznijelo Tužilaštvo i Odbrana, utvrdilo da Vi, Radovane Karadžiću niste krivi po tački 1 - genocid, a da ste krivi po sljedećim tačkama optužnice: tačka 2 - genocid, tačka 3 - progon kao zločin protiv čovječnosti, tačka 4 - istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti, tačka 5 - ubistvo kao zločin protiv čovječnosti, tačka 6 - ubistvo kao kršenje zakona ili običaja ratovanja, tačka 7 - deportacija kao zločin protiv čovječnosti, tačka 8 - nehumana djela, prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti, tačka 9 - širenje terora kao kršenje zakona ili običaka ratovanja, tačka 10 - protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona ili običaja ratovanja i tačka 11 - uzimanje talaca kao kršenje zakona ili običaja ratovanja. Pretresno vijeće osuđuje Vas, Radovane Karadžiću, na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora", rekao je predsjedavajući, južnokorejski sudija O-Gon Kwon.
Karadžić je u tački dva osuđen za genocid u Srebrenici.
Predsjedavajući sudija je rekao da je Karadžić naredio zauzimanje tog grada, te da su ubijanja vršena planski i sistematski.
Vijeće Haškog suda je zaključilo i da je bivši predsjednik Republike Srpske i tada vrhovni komandant Oružanih snaga Vojske RS (VRS) imao informacije o ubijanjima muškaraca.
"Kao predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant VRS-a optuženi je bio jedina ličnost u Republici Srpskoj koja je imala moć da interveniše kako bi se spriječilo da muškarci, bosanski Muslimani, budu pobijeni, a, ipak, optuženi ne samo što nije intervenisao, nego je lično naredio da zatočeni muškarci budu ubijeni", rekao je sudija O-Gon Kwon.
Karadžić je osuđen i za teror nad sarajevskim civilima.
Pretresno vijeće zaključilo je da je opsada Sarajeva bio udruženi zločinački poduhvat koji je bio pod kontrolom Vojske RS-a i njenog političkog rukovodstva.
Istovremeno, Vijeće je na osnovu dokaza zaključilo da je Sarajevsko- romanijski korpus Vojske Republike Srpske, tokom opsade Sarajeva, sve vrijeme gađao civile snajperima, te nasumice pucajući iz artiljerijskog oružja, koristio haubice i modifikovane avio-bombe.
"Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu, hodali po gradu i vozili se javnim prevozom. Osim toga, iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala sa roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole", kazao je predsjedavajući sudija.
Radovan Karadžić je osuđen i za uzimanje UN-ovih vojnika kao talaca 1995. kako bi se NATO prisilio da ne napada položaje Vojske Republike Srpske.
"Optuženi je bio glavni pokretač čina uzimanja talaca i aktivni učesnik događaja u svakom pogledu", rekao je O-Gon Kwon.
Karadžić je oslobođen odgovornosti za genocid u sedam bh. opština: Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
Predsjedavajući sudija je kazao i da je Vijeće Haškog suda konstatovalo kako je u tih sedam opština postojao udruženi zločinački poduhvat koji je bio pažljivo planiran.
On je rekao da je postojao plan o protjerivanju bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata za koje je Karadžić znao, ali da ništa nije preduzimao kako bi to spriječio.
"Pretresno vijeće konstatuje da su stvaranje paralelnih političkih i državnih struktura bosanskih Srba, kampanja nasilnog preuzimanja opština i protjerivanje nesrba, bili pažljivo koordinisani", naveo je predsjedavajući Vijeća.
"Kad govorimo o zločinima koji su počinjeni u Sarajevu, stavlja se poseban naglasak na korištenje snajpera, ubijanje nevinih civila. Sudije su pomenule konkretno djecu koja su se igrala, koja su brutalno ubijena od snajperista i u toku snajperskih napada. Karadžić je osuđen za genocid u Srebrenici. Terminologija koja je bila korištenja bila je jako snažna. Sudije su rekle da su dokazi koji su predočeni ukazali na to da je plan očigledno bio da nijedan muškarac između 15 i 70 godina u Srebrenici ne ostane živ. Sveukupno, zadovoljni smo ishodom", rekao je nakon presude Serž Bramerc, glavni tužilac Haškog tribunala, te dodao:
"Kad govorimo o presudi od 40 godina – ja ću morati da detaljno pročitam presudu, da bih mogao bolje da se upoznam sa svim detaljima, ali, sve u svemu, može se reći da je presuda jako bitna. Dakle, imali smo 11 tačaka optužnice, potvrđeno ih je deset, osuđen je za deset i moramo uzeti u obzir i sve tačke optužnice za koje smo dobili snažne presude. Jedna ne, ali preostalih deset jeste potvrđeno. Mi ćemo pregledati ponovo presudu, pregledaćemo sve detalje i vidjećemo šta se tačno nalazi u presudi, da li će možda biti materijala za žalbu."
Suđenje Karadžiću je počelo u oktobru 2009. godine, a tokom postupka saslušano je 586 svjedoka.
Karadžić je uhapšen u julu 2008. u okolini Beograda gdje je prebivao pod lažnim identitetom kao Dragan Dabić.
