Tužilaštvo Bosne i Hercegovine od decembra 2024. godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak", saopćili su 6. marta iz Tužilaštva.
Zakonom o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara u entitetu RS zabranjen je rad i postupanje Suda i Tužilaštva BiH, državne policijske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH koje imenuje sve sudije i tužioce u državi.
Među zakonima je i onaj o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvan "zakonom o stranim agentima" kojima se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS-u.
Zakone je usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo i predsjednik RS-a Milorad Dodik je 5. marta uveče potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, nakon čega su ti ukazi objavljeni u entitetskom Službenom glasniku. Zakoni stupaju na snagu dan nakon obajave u Službenom glasniku.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjedavajući Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović predali su u četvrtak, 6. marta apelaciju Ustavnom sudu BiH tražeći zvaničnu ocjenu ustavnosti tog zakona.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana obavljanja službene dužnosti ako neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ako ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Sud BiH izrekao je prvostepenu presudu 26. februara, kojom je predsjednik RS-a osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Prethodno je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a u kojem su objavljeni ukazi oslobođen je krivice.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ako Dodik bude osuđen.
