Zatvaranje organizacija, targetiranje, pravna nesigurnost – i neizvjesna budućnost. To su očekivanja nevladinog sektora koji se finansira novcem iz inostranstva, nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.
Za ove organizacije to znači, između ostalog, da se moraju dodatno registrovati i slati prijavu Ministarstvu pravde RS o prijemu finansijskih sredstava. Pored toga, zakon propisuje i zabranu široko definisanih političkih aktivnosti.
"To je jedna veoma rigorozna primjena, neka ovlaštenja koja će biti i prekoračena bez neke sankcije. U suštini, generalno, postoji zakon na papiru, ali ono što se u stvarnosti primjenjuje može biti veoma loše za nas", ističe urednica "Direkt portala", Milanka Kovačević iz Gacka na jugoistoku BiH.
Osnivač ovog portala je udruženje građana "Druga priča" iz Trebinja.
Kovačević dodaje i da se oni ne plaše bilo kakvih inspekcija, jer svoj posao rade "potpuno transparentno, u skladu sa zakonom", te da plaćaju porez i poštuju sve zakone.
Problem je, ističe ona, u onome što stoji "iza zakona".
Dodaje da je razgovarala sa kolegama, te da će iskoristiti sve mogućnosti koje imaju na raspolaganju, čak, i preregistraciju u drugi bh. entitet, Federaciju BiH.
U slučaju nepoštovanja zakona, propisane su kazne od 500 do 2.500 evra, a nadležno ministarstvo u određenim slučajevima može sudu predložiti zabranu rada organizacije.
Da li će se nešto mijenjati u radu?
Predsjednik Udruženja građana "Restart Srpska" iz Banjaluke, Stefan Blagić, za RSE je izjavio da će mnoge NVO biti u strahu zbog zakona.
"Ne isključujem mogućnost da se pojedine organizacije i zatvore jer zašto bi radile u takvom okruženju, nema nikakvog razloga da se izlažu takvom stresu, a pogotovo ne da ih neko etiketira kao strane agente, agente stranog uticaja", naglašava Blagić.
On kaže da ne planiraju ništa da mijenjaju ako zakon stupi na snagu, ali da novi zakon pogađa organizacije koje se bave "zagovaračkim aktivnostima".
"Imate Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, 'Restart' je često koristio taj zakon, pravili smo peticije za izmjenu i dopune određenih zakona. Po ovakvom zakonu, mislim da mi više nemamo mogućnost da napravimo peticiju", ocjenjuje Blagić.
Takođe navodi da je politički uticaj široko definisan, i da su onom koji bude primjenjivao zakon ostavljene odriješene ruke "da može svaku organizaciju sutra da ugasi, šta god da vi kažete".
Ni u banjalučkom Centru za ljudska prava ne planiraju da mijenjaju način rada.
"Poslujemo u skladu sa Ustavom Republike Srpske i zakonima u RS", rekao je za RSE Dejan Lučka, direktor Centra.
On ističe da je usvajanje ovog zakona "pokazivanje moći prema sektoru prema kome se moć može pokazati, a to je sektor nevladinih organizacija".
Takođe, navodi da će dodatne administrativne obaveze neminovno povećati troškove rada.
Neizvjesna budućnost
Lučka dodaje da će udruženja koja primaju finansijsku podršku iz inostranstva biti stigmatizovana kao "agenti stranog uticaja", što će otežati pristup donatorima.
"Takođe, sam termin 'agent stranog uticaja' nosiće snažnu negativnu konotaciju. Udruženja mogu izgubiti povjerenje lokalne zajednice i partnera, što može smanjiti njihov kapacitet za prikupljanje sredstava iz domaćih izvora, saradnju s institucijama i uključivanje građana u njihove aktivnosti", upozorava Lučka.
Kao reakciju, moguće je da udruženja smanje svoje aktivnosti u politički osjetljivim oblastima, što će smanjiti njihov uticaj, a samim tim i dugoročnu održivost.
"Zakon će stvoriti i neprijateljsko okruženje za rad u civilnom sektoru, što može dovesti i do odlaska stručnjaka iz organizacija ili čak i iz zemlje. Bez kvalifikovanog kadra, održivost rada udruženja može postati ozbiljno ugrožena", smatra on.
Novinarka Milanka Kovačević kaže da duh zakona pokazuje protivljenje svakoj slobodnoj misli i riječi, te da se još ne zna kako će se tačno primjenjivati.
"U suštini mi imamo jednu veoma, iako djeluje autoritarna vlast, ona je veoma nestabilna. I vidimo ponašanje recimo Milorada Dodika koji je najjača figura u svemu tome, da ono dosta zavisi od nekih inputa sa strane. Ti sad vjetrovi duvaju, čini mi se, u njegovu korist i on se prilično razmahao. Ovdje nema neke druge institucije koja bi nekako ograničila njegovu samovolju", upozorava Kovačević.
Ona dodaje da novinari trenutno rade u atmosferi "hajke", te da će mnogi tražiti izlaz u "promjeni posla, profesije pa čak i mjesta življenja".
"Niko ne želi zaista da se osjeća onako da radi u jednoj neprijateljskoj atmosferi. Vidjeli smo i ove posljednje scene koje nisu incident, nego čini mi se sad postaju pravilo, da vi kada krenete na neki zadatak da budete spremni da ćete biti targetirani, prozvani kao izdajnik", kazala je ona.
Kada zakon stupa na snagu?
Da bi zakon postao zvaničan, mora ga usvojiti i Vijeće naroda RS, zakonodavni organ sastavljen od klubova konstitutivnih naroda u BiH, koji mogu da pokrenu postupak zaštite "vitalnog nacionalnog interesa".
Iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS je za RSE ranije potvrđeno da će pokrenuti ovaj postupak, nakon čega osporeni zakon završava na Ustavnom sudu RS, koji odlučuje o njemu.
Ukoliko ova pravosudna institucija odluči da nema ništa sporno, zakon se službeno objavljuje i stupa na snagu.
Zakon je usvojen 27. februara u paketu sa još tri zakona, među kojima se izdvaja neustavni pokušaj da se zabrani Sudu, Tužilaštvu i policijskoj agenciji BiH da obavljaju svoje aktivnosti u RS.
Sve je izglasano dan nakon što je Milorad Dodik, predsjednik RS, osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
Identičan prijedlog zakona je u maju prošle godine povučen iz zakonodavne procedure "na doradu", u danu kada su poslanici o njemu trebalo da raspravljaju, a nakon velikog pritiska domaće i međunarodne javnosti.
Dodik je najavio povratak zakona u skupštinsku proceduru tokom januara.
Ko je osudio zakon?
Međunarodne organizacije su u pravilu osudile usvajanje zakona.
Evropska unija je u izjavi za RSE navela da svi zakonski akti usvojeni prošle sedmice "narušavaju ustavni i pravni poredak BiH i funkcionalnost institucija zemlje te ugrožavaju osnovne slobode".
"Zakon o 'stranim agentima' negativno utiče na demokratske vrijednosti i osnovne slobode i predstavlja korak unazad", upozoravaju iz EU.
Dan nakon usvajanja zakona, komesar za ljudska prava Savjeta Evrope, Majkl O'Flaerti (Michael O'Flaherty) izrazio je žaljenje zbog usvajanja zakona, rekavši da je to "korak nazad za slobodu udruživanja i slobodu izražavanja u RS".
Isti dan su reagovale i Ujedinjene nacije u BiH, navodeći da zakonska ograničenja "nisu u skladu sa međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava i ugrožavaju nezavisnost, autonomiju i djelovanje organizacija civilnog društva".
Misija Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) je na dan zasjedanja pozvala Skupštinu da ne usvaja zakon, te da je on u suprotnosti sa "međunarodnim obavezama BiH u pogledu ljudskih prava", kao i obavezama koje je BiH preuzela kao država članica OEBS.
Sve nevladine organizacije u RS se registruju u skladu sa entitetskim Zakonom o udruženjima i fondacijama.
Prema Zbirnom e-registru fondacija i udruženja u BiH koji održava Ministarstvo pravde BiH, u RS je registrovano nešto manje od 7.800 nevladinih organizacija.
U to su uključene, između ostalog, političke stranke, sportska udruženja, stručne i humanitarne organizacije.