Tajvan se sprema za predsjedničke izbore 13. januara kada će oko 19 miliona glasača izabrati novog lidera koji će zamijeniti predsjednicu Tsai Ing-wen. Glasače brinu pitanja kao što su niske plate ali i stalna prijetnja iz Kine čiji lider poziva na neizbježno "ponovno ujedinjenje s Kinom".
Dok Peking pokušava destabilizirati kandidata vladajuće stranke, koji se čvrsto zalaže za suverenitet ostrva lidera, oba opoziciona kandidata kažu da bi slijedili pristup više naklonjen Kini.
Bez obzira ko pobijedi, izbori na Tajvanu, prvi od 60 izbora koji se ove godine održavaju širom svijeta, predstavljaju poseban izazov u definisanju odnosa dvije supersile: Kine i Sjedinjenih Država, pišu svjetski mediji.
Kineske poruke Tajlandu
Dok su tajvanski političari na predizbornim skupovima prošle sedmice nastojali pridobiti što više glasača, kineski baloni prelazili su iznad važne tajvanske vojne vazdušne baze s jasnom porukom – Peking ne samo da posmatra već pokušava i da se umiješa u demokratski proces, ukazuje The Sunday Times.
Peking smatra suvereno ostrvo sa 24 miliona stanovnika odmetničkom provincijom koja se mora spojiti s kopnom, iako nikada nije bila dio komunističke Kine, ističe list dodajući da je uz pojačane vojne prijetnje, ekonomski pritisak i mnoštvo taktika dezinformacija, Peking posljednjih sedmica slao poruke da se ostrvljani suočavaju s izborom između "rata i mira, prosperiteta i propadanja".
Kineski lider Si Đinping je u novogodišnjem obraćanju istakao da je "ponovno ujedinjenje" Tajvana sa "domovinom istorijska neizbježnost", bilo ono postignuto dijalogom ili silom.
Peking naročito pokušava destabilizirati trenutnog potpredsjednika Tajvana Lai Ching-tea koji je nepokolebljivi zagovornik suvereniteta ostrva, ističe londonski list dodajući da je on kandidat vladajuće Demokratske progresivne partije (DPP) koji bi trebao da naslijedi Tsai Ing-wen, aktuelnu predsjednicu nakon njena dva mandata.
Pobjeda Laija bi razbjesnila Peking, koji ga je proglasio "separatistom" i "problemom", napisao je Times uz ocjenu da je Laijevo vodstvo u anketama ipak daleko od sigurnog. Uz podršku jedva trećine biračkog tijela, on se bori protiv Hou Yu-iha, gradonačelnika i bivšeg šefa policije koji predstavlja opozicioni Kuomintang (KMT).
KMT se snažno zalagao za narativ o miru i ratu, tvrdeći da robustan pristup DPP-a kopnu rizikuje da zemlju gurne u sukob i ekonomska previranja, napisao je list, dodajući da neizvjesnost dodatno podstiče izborni džoker, Ko Wen-je, kandidat treće strane koji je privukao pristalice razočarane u tradicionalne dvije stranke.
S druge strane, tajvanski izbori su među prvima od 60 izbora koji se održavaju širom svijeta 2024. i mogu biti najvažniji za međunarodnu sigurnost jer bi mogli uticati na pogoršanje odnosa dvije supersile, Kine i Sjedinjene Države, naglašava Sunday Times, ukazujući na procjene američkih obavještajnih službi, prema kojima je Si naredio kineskoj vojsci da bude spremna za aneksiju Tajvana do 2027. godine, na 100. godišnjicu stvaranja komunističke Crvene armije predsjednika Maoa.
Prelijetanja kineskih balona
Nalet kineskih balona iz Kine koji lete iznad Tajvana privukao je pažnju ostrvske vojske dok neki analitičari smatraju da je riječ o promišljenom dvosmislenom upozorenju glasačima uoči predsjedničkih izbora, piše New Yotk Times.
Tajvansko Ministarstvo nacionalne odbrane izvijestilo je o porastu broja balona koji plutaju iz Kine prema ostrvu posljednjih dana, dok su, kako ističe list, raniji zvanični tajvanski izvještaji o balonima bili vrlo sporadični. Nedavni baloni uglavnom su ostajali uz obalu Tajvana, ali je ministarstvo saopštilo da su početkom januara četiri balona preletjela ostrvo.
Tajvanski izvještaji također navode blizinu nekih balona vojnim bazama na ostrvu. Od četiri prijavljena balona 2. januara, tri su prvi put otkrivena iznad zračne baze Ching Chuan Kang u gradu Taichung. Tajvansko ministarstvo odbrane odbilo je da precizira koliko su blizu bazi možda letjeli.
Iako se čini da baloni ne predstavljaju neposrednu vojnu prijetnju Tajvanu, letovi balonom mogu biti dio taktike "sive zone" koju, ukazuje list na mišljenja analitičara, Kina koristi da upozori Tajvan na svoju vojnu snagu i kapacitete, a da pritom ne potakne direktnu konfrontaciju.
"To je više zastrašujući efekat u prilično osjetljivo vrijeme, jer mi na Tajvanu održavamo izbore 13. januara", kaže Ko Yong-Sen, tajvanski stručnjak za odbrane i sigurnost.
Ko dodaje ga ipak više brine šta bi kineska vojska mogla učiniti s usaglašenijom upotrebom balona na velikim visinama iznad ostrva, poput onog uočenog iznad Sjedinjenih Država prošle godine, što bi moglo povećati prikupljanje obavještajnih podataka korištenjem satelita i radara. "Ovo je nešto zbog čega smo zabrinuti, i bilo bi više problematično."
Niz taktika za uticaj na izbore
Tajvanske vlasti optužile su Kinu da koristi niz taktika s ciljem uticaja na izbore, kao što je širenje dezinformacija na društvenim mrežama ili korištenje subvencioniranih putovanja u kineske gradove kako bi potaknuli tajvanske glasače s ciljem jačanje podrške kineskim zahtjevima prema Tajvanu, napisao je Wall Street Journal.
Kineski viši čelnik zadužen za poslove s Tajvanom, Wang Huning, sazvao je sastanak u Pekingu početkom decembra kako bi razgovarao o načinima da Peking utiče na tajvanske izbore na diskretne načine koji ne bi poremetili nedavno smirivanje tenzija između Vašingtona i Pekinga, rekao je viši tajvanski sigurnosni zvaničnik, pozivajući se na obavještajne podatke.
Peking je ranije negirao da pokušava uticati na izbore u Tajvanu, ukazuje list i dodaje da je glasnogovornik kineske vojske rekao na konferenciji za novinare krajem decembra da će "poduzeti sve potrebne mjere za odlučnu odbranu" svoje teritorije, optužujući tajvansku vladajuću stranku da "namjerno preuveličava tzv. vojnu prijetnju" iz Kine kako bi pojačala tenzije i dobila političku prednost na izborima.
Kina je, prema pisanju Wall Street Journala, intenzivirala vojnu aktivnost oko Tajvana uoči prethodnih izbora na ostrvima, sa efektom poticanja podrške kandidatima koji se zalažu za čvršću liniju u odnosima s Pekingom.
Tajvanski vojni zvaničnici rekli su da planiraju ostati u stanju pripravnosti zbog poteza kineske vojske oko dana izbora, iako iz tajvanskog ministarstva odbrane tvrde da nema nikakvih naznaka da kineska vojska planira bilo kakvu značajnu akciju.
Izazov za Vašington
Bez obzira ko pobijedi, izbori na Tajvanu 13. januara predstavljaju izazov za Vašington, ukazuje Reuters ističući da bi pobjeda vladajuće stranke sigurno pogoršala tenzije s Kinom, dok bi trijumf opozicije mogao pokrenuti neugodna pitanja o politici odbrane ostrva.
Dok je Peking nazivao predstojeće tajvanske izbore kao pitanje rata i mira preko Tajvanskog moreuza, upozoravajući da svaki pokušaj da se progura formalna nezavisnost Tajvana znači sukob, američki zvaničnici pazili su izbjegnu miješanje u demokratski proces na ostrvu.
I vladajući DPP i najveća opoziciona stranka na Tajvanu KMT, kažu da samo oni mogu očuvati mir i da su se posvetili jačanju odbrane Tajvana. Mada kandidati obje stranke kažu da samo stanovnici Tajvana mogu odlučiti o svojoj budućnosti, KMT ističe da se snažno protivi nezavisnosti.
Vašington također kaže da ne podržava nezavisnost, ali postoji određena zabrinutost da bi pobjeda Hou Yu-iha iz KMT-a mogla potkopati napore SAD da pojačaju vojnu sposobnost Tajvana. Stranka se tradicionalno zalaže za bliže veze s Kinom, iako poriče da je propekinška.
Stručnjaci smatraju da na Tajvanu postoji ambivalentnost u pogledu većih ulaganja u odbranu, te da KMT vidi bolje načine za održavanje mira od vojne potrošnje.
Jedna osoba upoznata s američkom politikom rekla je da su američki zvaničnici "razvili duboke odnose" sa svakim kandidatom i naglasili "važnost kontinuiteta u ključnim političkim oblastima", uključujući odbranu i održavanje statusa quo u moreuzu.
Podrška američkog Kongresa Tajvanu je snažna, ali jedna od rijetkih stvari koje bi to mogle narušiti bio bi svaki potez bogatog ostrva da pauzira ili poništi svoje obaveze da poboljša sopstvene kapacitete samoodbrane, kažu analitičari.
Neki američki zvaničnici, prema pisanju Reutersa, očekuju da će Kina poveća pritisak na Tajvan u vojnom, ekonomskom i diplomatskom smislu, bez obzira na to ko bude izabran.
Ekonomija prioritet glasačima
Poput mnogih glasača širom svijeta, tajvanski su kao prioritet istakli ekonomiju. Ipak, kada izađu na birališta 13. januara da izaberu novog predsjednika i zakonodavno tijelo, te svakodnevne brige stajat će uz egzistencijalno pitanje budućnosti Tajvana, pišu u komentaru urednici Guardiana.
Kina tvrdi da ima suverenitet nad Tajvanom a retoriku te vojni i ekonomski pritisak je pojačala otkako je sadašnja predsjednica, Tsai Ing-wen, iz Demokratske progresivne partije (DPP) osvojila vlast 2016. godine, ističe list dodajući da je ruska invazija na Ukrajinu izoštrila zabrinutost oko sudbine Tajvana.
Kako se povlači nakon dva mandata, njen potpredsjednik William Lai je kandidat stranke koji bi je trebao zamijeniti. Jednom je sebe proglasio "pragmatičnim radnikom za nezavisnost Tajvana", a rival KMT je nastojao da prikaže njegovu stranku kao one koji preuzimaju rizik koji bi provociranjem Pekinga mogli uvući Tajvan u rat.
Međutim, Lai je naporno radio da se promijeni i uvjeri SAD da neće poremetiti status quo. On se pridržavao ustaljenog stava DPP-a da Tajvan ne mora proglasiti nezavisnost jer je već nezavisan, dok sugeriše da bi KMT mogao učiniti ustupke ugrožavajući suverenitet i demokratiju ostrva.
Ipak, za mnoge glasače najveće zamjerke vladajućem DPP-u su niske plate, visoki troškovi stanovanja i loše javne usluge, napisao je Guardian dodajući da birači također znaju da će izbori sljedećeg vikenda vjerovatno biti manje važni u geopolitičkom smislu od ovogodišnje predsjedničke utrke u SAD i njenog konačnog pobjednika.
Facebook Forum