Peking se javno predstavlja kao neutralna strana u ratu koji je izazvala Rusija svojom punom invazijom na Ukrajinu, tvrdeći da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, dok istovremeno ističe potrebu za rješavanjem bezbjednosnih zabrinutosti Rusije.
Ali iza scene, to se možda mijenja.
Prema riječima zvaničnika EU koji su govorili za RSE pod uslovom anonimnosti, kineski ministar spoljnih poslova Wang Yi je prošle nedelje rekao šefici spoljne politike EU Kaji Kallas da Peking ne može prihvatiti poraz Rusije u ratu jer bi to oslobodilo Vašington da se fokusira na Kinu.
Ovo zapanjujuće priznanje, koje je prvo objavio South China Morning Post, došlo je tokom četvoročasovne diskusije sa Kallas u Briselu koja je obuhvatila niz tema od trgovinskih praksi kao što su državne subvencije za električna vozila, Tajvan, situaciju na Bliskom Istoku i, naravno, rat u Ukrajini.
Tokom tih razgovora, Brisel je optužio Kinu da se svrstava uz Moskvu i napomenuo da je invazija na suverenu zemlju protiv međunarodnog prava.
Navodno je Peking izrazio prigovore na optužbe EU da Rusija koristi kineske proizvode i druge komponente u svom ratnom naporu, prije nego što je ukazao na svoj strah od zapadnih sankcija protiv kineskih finansijskih institucija i eventualne pobjede Ukrajine u sukobu.
Znaci nezadovoljstva Brisela prema Kini zbog rata se gomilaju.
U maju je u povjerljivom izvještaju EU navedeno da je Kina, uključujući Hong Kong, odgovorna za "otprilike" 80 posto zaobilaženja sankcija protiv Rusije.
Blok od 27 članica također je počeo da identifikuje kineske kompanije za koje vjeruje da su odgovorne za "potkopavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine".
U svom najnovijem paketu sankcija, blok želi zamrznuti imovinu i zabraniti izdavanje viza jednom kineskom biznismenu zbog višestrukog transfera robe proizvedene u EU u Rusiju, dok je ta roba bila predmet izvoznih ograničenja EU.
Dvije kineske kompanije su takođe predmet sankcija zbog prodaje terenskih vozila (ATV), infracrvenih detektora i drugih optičkih komponenti ruskim oružanim snagama za upotrebu u Ukrajini.
Još jedan znak rastuće zabrinutosti u Briselu došao je od generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji je nedavno rekao da Kina i Rusija predstavljaju sve veću prijetnju za transatlantski savez.
Rutte je novinarima tokom posjete Berlinu rekao da vjeruje da bi Rusija i Kina koordinirale napade na Tajvan i Evropu kako bi Zapad istovremeno držali angažovanim u raznim dijelovima svijeta.
"Si Đinping, predsjednik Kine, prije nego što bi napao Tajvan, prvo bi pozvao Moskvu da pita [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da nas drži angažovanim u ovom dijelu Evrope", rekao je Rute.
Kina i Rusija su sklopile takozvano "strateško partnerstvo bez ograničenja" neposredno prije pune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Partnerstvo ne uključuje formalni vojni savez ili specifičnu obavezu međusobne odbrane, ali podrazumijeva opsežnu vojnu saradnju i strateško usklađivanje koje poboljšava bezbjednosne interese obje zemlje.
Ipak, Peking je javno želio da se distancira od ruskih postupaka.
Govoreći nakon Wangove evropske turneje, portparol Ministarstva spoljnih poslova ponovio je da je "stav Kine o ukrajinskoj krizi objektivan i dosljedan, a to su pregovori, prekid vatre i mir. Produžena ukrajinska kriza ne služi ničijim interesima".
Analitičari su, međutim, fokusirani na druge nedavno izgovorene riječi zvaničnika iz Pekinga.
Govoreći za Current Time, ruska politologinja Natalia Shevshkova je primjetila da su Wangovi komentari nakon njegove nedavne evropske turneje znak da je Peking "postao smjeliji" u svojoj retorici do te mjere da "to više nije istočna diplomatija, već otvoreno, gotovo grubo ponašanje".
"Kina razumije da ako se Putinu sada dozvoli da prizna -- ako mu se dozvoli da zadrži Krim, ako je zapadna zajednica spremna da pregovara i ostavi neke teritorije Putinu, onda su i ruke Kine odvezane", rekla je Shevshkova.