U roku od nekoliko sati 12. februara, američki predsednik Donald Tramp (Trump) preduzeo je svoje prve velike javne korake ka ispunjenju obećanja da će okončati rat u Ukrajini, telefonskim razgovorima s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim nekoliko dana uoči značajne međunarodne konferencije u Nemačkoj.
Za sada je, izgleda, Putin dobio ono što je želeo, dok Zelenski nije. Kao ni Evropa.
Za Putina je sam razgovor označio ono što je uvek bila velika stvar na njegovoj listi želja: direktni razgovori s liderom SAD. Tim pre u kontekstu rata u Ukrajini, gde je američka vojna i finansijska podrška Kijevu ključna za njegovu odbranu od ruske invazije, koja će 24. februara obeležiti svoju trogodišnjicu.
Štaviše, Tramp je rekao da su se on i Putin saglasili da će njihovi timovi "odmah započeti pregovore" o okončanju rata. Putin je više puta sugerisao da bi Rusija i SAD trebalo da budu glavni sagovornici po tom pitanju i pokušao je da diskredituje Zelenskog, lažno tvrdeći da je nelegitiman, tako da je verovatno zadovoljan time što su razgovori bili bilateralni.
Tramp je naglasio da je telefonski razgovarao sa Zelenskim ubrzo posle "veoma produktivnog" razgovora s Putinom, ali se nije obavezao da će Ukrajina biti ravnopravan učesnik u pregovorima s Rusijom.
To će pogoršati zabrinutosti u Kijevu da bi mogao biti stavljen po strani u nastojanju da se okonča rat na njegovoj teritoriji i pod pritiskom da prihvati jednostrani mirovni sporazum ili sporazum o prekidu vatre koji favorizuje Moskvu i ostavlja Ukrajinu izloženu novoj ruskoj agresiji.
Tu zabrinutost nije mogla ublažiti izjava koju je Tramp izneo kasnije u toku dana o Ukrajini: "Mislim da moraju da sklope mir. Njihovi ljudi ginu".
Nejasno je šta će se dogoditi u praksi, ali saopštenja posle dva razgovora sugerišu da odstupanje od mantre administracije Džoa Bajdena (Joe Biden) da ne može biti velikih odluka o Ukrajini bez Ukrajine.
Posle razgovora s Trampom, Zelenski je naglasio ideju zajedničkog delovanja, izrazivši "našu spremnost da radimo zajedno na timskom nivou" i rekavši da će Ukrajina "odrediti naše zajedničke korake s Amerikom da zaustavimo rusku agresiju i garantujemo pouzdan, duži mir".
"Ništa se ne može raspravljati o Ukrajini bez Ukrajine ili o Evropi bez Evrope", rekao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha francuskom listu Mond (Le Mond) u intervjuu objavljenom 13. februara.
Međutim, upozorenje ministara spoljnih poslova ključnih članica EU i saveznika u NATO-u – uključujući Nemačku, Francusku, Poljsku i Veliku Britaniju – ukazalo je na zabrinutost oko fokusa na SAD i Rusiju. "Ukrajina i Evropa moraju biti deo bilo kakvih pregovora", navodi se u saopštenju.
"Sledeći zadatak je da se obezbedi da nema nametnutog mira", dodao je nemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) u intervjuu koji je 13. februara objavio Politiko (Politico).
"Dvojica čvrstih momaka, Putin i Tramp, upravo su razgovarali. A oni koji bi trebalo da budu zabrinuti su u EU", napisala je na mreži X Aleksandra Prokopenko, saradnica Centra za Evroaziju Karnegi Rusija u Berlinu. "Putinu savršeno odgovara šansa da direktno pregovara sa SAD. Iz perspektive Kremlja, zapadna koalicija bi propala ako bi njen najveći igrač izašao".
Minhenska konferencija o bezbednosti
Obrisi napora za okončanje rata mogli bi da postanu jasniji na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji od 14. do 16. februara, gde se očekuju Zelenski i mnogi visoki evropski zvaničnici zajedno sa potpredsednikom SAD Džej Di Vensom (J.D. Vance), državnim sekretarom Markom Rubiom (Marco), ministrom odbrane Pitom Hegsetom (Pete Hegseth) i Trampovim specijalnim izaslanikom za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom (Keith Kellogg).
Na marginama sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu, Hegset je rekao da Trampov plan da pregovara sa Rusijom "sigurno nije izdaja" Kijeva i da će za postizanje mira pregovorima "zahtevati od obe strane da prihvate stvari koje ne žele".
Američki zvaničnici su u više navrata rekli da će obe strane morati da naprave kompromise i upotrebili oštre reči prema Rusiji poslednjih nedelja, upozoravajući da bi se Moskva mogla suočiti s dodatnim sankcijama, pritiskom cena nafte i drugim problemima ako se odupre inicijativi za mir.
Međutim, posle razgovora od 12. februara, nije bilo javnih indikacija da je Rusija, koja kontroliše oko jednu petinu ukrajinske teritorije, dok Kijev drži mnogo manji deo ruske zemlje, trenutno pod pritiskom da učini ikakav konkretan ustupak.
Ukrajina je, s druge strane, čula da su američki zvaničnici jasno rekli da će morati da odustane od nekih od svojih glavnih ciljeva, barem za sada.
U udarcu za nade Kijeva da će povratiti svu svoju teritoriju, Hegset je rekao da je "nerealno" očekivati da se granice Ukrajine vrate na stanje pre 2014. godine, kada je Rusija zauzela poluostrvo Krim i raspirivala rat u Donbasu – drugim rečima, na njene nacionalne granica.
Hegset je takođe rekao da Vašington neće raspoređivati trupe u Ukrajinu prema bilo kakvom dogovorenom mirovnom sporazumu; da Bela kuća ne vidi članstvo Kijeva u NATO-u kao deo rešenja sukoba; i da američke snage neće biti deo bezbednosne garancije u mirovnom rešenju.
Na samitu prošlog jula, kada je Džo Bajden bio predsednik SAD, NATO je obećao da će "nastaviti da podržava (Ukrajinu) na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u".
Tramp je takođe 12. februara rekao da davanje Ukrajini članstva u NATO ne bi bilo "praktično".
'Putinovo strpljenje se isplatilo'
Nijedna izjava iz SAD nije bila posebno iznenađujuća, ali Ukrajina traži brzo članstvo u NATO-u. Kijev je takođe naveo da su jake zapadne bezbednosne garancije ključni deo bilo kakvog prekida vatre ili mirovnog sporazuma, i založio se za uključivanje SAD ako dođe do raspoređivanja zapadnih snaga za zaštitu primirja.
"Putinovo strpljenje se isplatilo", napisala je na mreži X Tatjana Stanovaja, osnivačica analitičke firme R.Politik. "Mnoge visoke ličnosti u ruskim diplomatskim i bezbednosnim krugovima bile su sve više frustrirane početnim izjavama i pristupima Trampa i njegovog tima Ukrajini. Trampovi 'planovi' su se činili ne samo neprihvatljivim već i potpuno neprijateljskim... Ipak, Putin je odabrao strpljenje, neprestano radeći na dodvoravanju Trampu – bio je predusretljiv, pokazao fleksibilnost i projekciju spremnosti na kompromis. Sada je obezbedio prvi korak: pokretanje značajnih pregovora."
Stanovaja je rekla da je "veoma skeptična u pogledu izgleda tih pregovora".
"Tramp želi prekid vatre i neku vrstu aranžmana koji bi na neko vreme potisnuo pitanje Ukrajine. Ali njegova vizija se i dalje radikalno razlikuje od Putinove", napisala je ona. "Za Putina, pravo rešenje znači Ukrajinu koja je 'prijateljska' prema Rusiji – lišena vojnih kapaciteta, s novim ustavom i zagarantovanim neulaženjem u NATO".
"Nemojte pogrešiti – Putin je potpuno spreman da ovi razgovori propadnu", dodala je Stanovaja. "Iz perspektive Kremlja, Zapad ne može učiniti ništa što bi poništilo teritorijalne dobitke Rusije i sprečilo krah Ukrajine na duge staze".