"Ovo je trenutak za Evropu", poručuju diplomate u Briselu nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa 3. marta da privremeno obustavi vojno finansiranje Ukrajine.
Da li će to zaista biti tako, tek će se vidjeti. Osim retorike, ključno pitanje je da li Evropa ima političku volju da u potpunosti nadoknadi dugotrajno zamrzavanje američkih sredstava za Ukrajinu.
Za sada to ostaje bez odgovora.
NATO čeka dodatne detalje iz Washingtona prije nego što da bilo kakvo zvanično saopštenje.
Diplomate iz Alijanse za Radio Slobodna Evropa kažu da stvar na koju treba obratiti pažnju jeste da li evropski saveznici i dalje mogu kupovati američko oružje i prenositi ga u Ukrajinu.
Kao što je jedan diplomata primijetio: "Evropa jednostavno trenutno nema dovoljno svojih zaliha, ali ako još može koristiti američko oružje i municiju, onda je dobro".
Kada se predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen 4. marta obratila medijima kako bi iznijela svoje prijedloge za povećanje i evropskih troškova odbrane i vojne pomoći Ukrajini, izbjegla je bilo kakvo spominjanje odluke Sjedinjenih Država.
'Jasna i trenutna opasnost'
Uoči ključnog samita Evropske unije u Briselu 6. marta o tome kako se nositi s novim sigurnosnim okruženjem, Von der Leyen je poslala pismo državama članicama EU, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u kojem je rekla da je "nova era pred nama".
"Evropa se suočava s jasnom i trenutnom opasnošću u razmjerima kakve nijedno od nas nije vidjelo u svom odraslom životu. Neke od naših temeljnih pretpostavki potkopavaju se do same srži", navela je šefica Evropske komisije.
Takođe, suptilno je kritikovala Washington, napisavši da su, kao predsjednica Evropske komisije, "snažni odnosi sa Sjedinjenim Državama jedan od mojih glavnih ciljeva, kako bilateralno, tako i kroz G7. Ali kontekst u kojem djelujemo se drastično i dramatično mijenja".
Dakle, da li je došlo vrijeme da EU preuzme odgovornost i popuni finansijski jaz koji su ostavile Sjedinjene Države? Možda ipak ne tako brzo.
I prijedlozima Ursule von der Leyen i nacrtima zaključaka samita EU koje je dobio Radio Slobodna Evropa nedostaju konkretni prijedlozi o tome kako direktno podržati Ukrajinu, uključujući potpuni nedostatak detalja o finansiranju, osim 30 milijardi eura (31,6 milijardi dolara) koji su već obećani kao budžetska podrška Kijevu 2025.
Problem je što će ove godine biti potrebno dodatnih 30 milijardi eura ako Sjedinjene Države potpuno povuku svoju podršku. Evropski lideri imali su planove za ovu situaciju dugo prije Trumpove najave, posebno nakon što je američki Kongres odgodio paket pomoći Kijevu u 2024. godini.
Učiniti EU sigurnijom ili pomoći Ukrajini
Inicijativa Von der Leyen "ReArm Europe" (NAORUŽATI Evropu) sada se čini isključivo fokusiranom na povećanje evropskih vojnih izdvajanja, umjesto na direktnu pomoć Ukrajini.
Uključuje zajam od 150 milijardi eura za zemlje članice kako bi ojačale protivvazdušne odbrambene sisteme i arsenale dronova, veću fleksibilnost u pravilima o trošenju sredstava EU za zemlje koje povećaju vojne budžete, te opciju da se sredstva EU koja su prvobitno bila namijenjena siromašnijim regionima preusmjere na vojne projekte - ako države članice to odluče.
Prema navodima Ursule von der Leyen, ove mjere bi mogle proizvesti do 800 milijardi eura za vojnu potrošnju. Međutim, ključno pitanje ostaje: da li se ovo radi kako bi se evropski građani osjećali sigurnije ili kako bi se osiguralo da Ukrajina izdrži ruski napad?
Ideja da će povećana evropska ulaganja u odbranu na kraju omogućiti veću podršku Ukrajini zvuči logično – ali hoće li to u praksi funkcionisati?
Odgovor na ovo pitanje možda leži u još jednom razvoju događaja u Briselu ove sedmice. Šefica spoljnih poslova EU Kaja Kallas predložila je plan za prikupljanje 30 milijardi eura potrebnih Ukrajini, koristeći i sredstva od zamrznute ruske imovine koju drži Unija, kao i dobrovoljne doprinose zemalja članica EU na osnovu njihovog bruto domaćeg proizvoda.
Međutim, taj plan je sada stavljen na čekanje.
Diplomate EU kažu da neke zemlje članice nisu trenutno spremne izdvojiti tako veliki iznos, dok druge ukazuju na Mađarsku, koja se već dugo protivi vojnoj pomoći Ukrajini. Prema diplomatskim izvorima u EU, Budimpešta je čak zaprijetila da će staviti veto na svaki tekst samita koji osporava napore Sjedinjenih Država da pregovaraju o mirovnom sporazumu sa Moskvom.
Evropski "trenutak" možda uopšte ne uključuje Ukrajinu.