Američki predsjednik Donald Trump održao je "veoma dobar sastanak" sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na samitu G7 u Francuskoj, rekao je novinarima 16. juna, dodajući da bi "Rusija trebala sklopiti dogovor", dok je istovremeno nagovijestio da bi se najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata mogao pomjeriti više na listi njegovih prioriteta.
Napori SAD-a da posreduje u postizanju mira u sukobu koji bjesni od ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine uglavnom su u zastoju posljednjih mjeseci, posebno otkako su zračni udari SAD-a i Izraela započeli rat s Iranom 28. februara.
Međutim, Trump je sugerisao da bi se to moglo promijeniti sada kada je objavljen okvirni sporazum s Iranom.
Na pitanje hoće li sada imati "poseban fokus" na Ukrajinu, Trump je odgovorio: "Bili smo fokusirani na Iran. To će sada biti u drugom planu... Želim učiniti sve što mogu".
Trump je rekao da će se ponovo sastati sa Zelenskim kasnije tokom dana, 16. juna.
Ranije, dok je Zelenski sjedio s liderima G7, uključujući Trumpa, otvorio je fasciklu s fotografijom onoga što je izgledalo kao noćni požar, što je potencijalno rezultat onoga što Ukrajina naziva ciljanim ruskim napadom na čuvenu Kijevsko-pečersku lavru, manastirski kompleks pod zaštitom UNESCO-a.
"Glavni fokus je jačanje protuzračne odbrane za Ukrajinu i unapređenje diplomatije kako bi Rusija okončala svoj rat", objavio je Zelenski na platformi X nakon sastanka. "Mir je potreban."
Zelenski je na diplomatskim sastancima često pokazivao fotografije ruskih napada i zvjerstava.
Napad na katedralu, koja se nalazi u srcu historijskog manastirskog kompleksa, izazvao je globalnu osudu i naglasio da se sukobu još ne nazire kraj, kao ni intenzivnim ruskim zračnim udarima na civilne ciljeve u Ukrajini.
Hiljadu godina razaranja i obnove: Kijevsko-pečerska lavra
To je najnovija ratna šteta nanesena Uspenskoj katedrali u Kijevsko-pečerskoj lavri tokom burne, gotovo hiljadu godina duge historije ovog manastira.
Manastirski kompleks osnovan je u 11. vijeku na brdu s kojeg se pruža pogled na rijeku Dnjepar. Između 1096. i 1416. godine, Lavru su u više navrata pljačkali i palili kumanski osvajači, a kasnije mongolski osvajači i pripadnici Zlatne horde.
Manastirski kompleks obuhvata i katakombe u kojima se nalaze mumificirani ostaci svetaca koje poštuju pravoslavni hrišćani, uključujući Nestora Ljetopisca, monaha kojem se pripisuje autorstvo nad "Povijest minulih ljeta" (Prvom kijevskom hronikom).
Tokom Ukrajinsko-sovjetskog rata, proboljševički militanti pogubili su mitropolita Ruske pravoslavne crkve u blizini zidina Lavre početkom 1918. Nakon što su Sovjeti preuzeli vlast nad Ukrajinom, država je konfiskovala dragocjenosti manastira, a kompleks je pretvoren u muzej.
Nekoliko sedmica nakon što je ova fotografija snimljena, Uspenska katedrala uništena je u eksploziji za koju se naveliko vjeruje da su je uzrokovale mine koje su ostavile sovjetske snage (Crvena armija) u povlačenju.
Manastir je djelovao pod nadležnošću Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), koja je bila povezana s Moskvom. UPC je prekinula veze s Moskovskim patrijarhatom u maju 2022. godine i osudila opštu invaziju na Ukrajinu. Kijevske vlasti optužuju UPC da i dalje održava veze s Rusijom.
Policija je izvršila pretres manastira ubrzo nakon što se u novembru 2022. pojavio video-snimak na kojem se vidi kako vjernici u jednoj od crkvi u kompleksu pjevaju patriotsku rusku pjesmu koja završava stihom: "Zvonjava [crkvenih zvona] plovi, plovi nad Rusijom, Majka Rusija se budi."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski dronovi "namjerno ciljali" dio grada u kojem se nalazi manastirski kompleks. Arhimandrit Avramije, namjesnik u Lavri, rekao je za RSE da je ovaj udar djelovao kao da vas je "neprijateljski metak pogodio pravo u srce".
Rusija poriče da je ciljala manastir i tvrdi da je šteta nastala uslijed djelovanja zalutale ukrajinske protivvazdušne odbrane, ali za te tvrdnje nije ponudila dokaze. U ruskim vazdušnim napadima širom Ukrajine pogođeni su brojni stambeni objekti, civilna infrastruktura i kulturna dobra, ostavljajući za sobom veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve.
U međuvremenu, i Ukrajina uzvraća udarce, posebno kroz kampanju dalekometnih napada dronovima na ruske rafinerije nafte, koja je nastavljena i u satima uoči samita G7 napadom na rafineriju nafte u blizini Moskve koja opskrbljuje oko 40 posto regije glavnog grada gorivom.
Na bojnom polju, ruske snage nisu uspjele ostvariti nikakav proboj u onome što je uglavnom postalo statičan rat iscrpljivanja.
Pred samit, Bloomberg je izvijestio da američki saveznici žele uvjeriti Trumpa da Ukrajina sada ima inicijativu u sukobu.
Dok je Trump govorio, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da trenutno nema planova da američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner posjete Moskvu. Oni su bili česti posjetioci ruske prijestolnice, ali nikada nisu posjetili Kijev.
Na drugim poljima diplomatskog i ekonomskog fronta, Ukrajina ostvaruje napredak, posebno time što je 15. juna konačno pokrenula zvanične pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.
Dok razgovori na samitu G7 traju, u objavi na X nalogu britanskog premijera Keira Starmera navedeno je da je napad na Lavru "nedopustiv".
"Napadi poput ovog su razlog zašto sam najavio sankcije usmjerene na brodove, novac i aktere koji podupiru rusku ratnu ekonomiju i time ugrožavaju evropsku sigurnost", navedeno je u objavi, što se odnosi na nove britanske mjere tempirane da se poklope sa samitom.
Ovaj potez uslijedio je nakon što su britanske snage 14. juna prvi put zaplijenile tanker iz ruske "flote iz sjene".
Brod, naftni tanker pod zastavom Kameruna po imenu Smyrtos, trenutno se nalazi usidren u britanskim vodama.
Njegov kapetan trebao bi se pojaviti pred sudom u Britaniji 16. juna i prijeti mu kazna zatvora do 10 godina zbog transporta sankcionisane ruske nafte.