Vladislav Jesipenko, dopisnik Radija Slobodna Evropa (RSE) koji je zatvoren na Krimu apelovao je na američkog predsjednika Joa Bidena i američke zakonodavce da učine više da oslobode više od 100 političkih zatvorenika koje je pritvorila ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) zbog njihovih aktivnosti na Krimu.
Jesipenko, koji se od marta nalazi u pritvoru na Krimu koji je okupirala Rusija, uputio je apel u pismu koje je prvi put javno pročitano 21. oktobra u ambasadi Ukrajine u Vašingtonu.
"Ne može biti većeg pakla od toga da budete zarobljeni u ova četiri zida dan za danom, mjesec za mjesecom, već pola godine, dopušteno vam je samo po komandi da udahnete malo svježeg zraka, a zatim se vratite u svoju ćeliju, bespomoćni da se promijenite nešto", rekao je Jesipenko.
Pozvao je predsjednika Bidena i članove Kongresa da pošalju "jasan signal" ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da "Amerika stoji uz Ukrajinu, koja je uvijek iznova zahtijevala da Rusija kao okupatorska sila zaustavi kršenje ljudskih prava na Krimu i oslobodi sve političke zatvorenike."
Pismo je lično u Sjedinjene Države odnijela Jesipenkova supruga Katerina Jesipenko, koja je trenutno tamo kako bi se sastala s članovima Kongresa i zvaničnicima američkog State Departmenta, u okviru napora da se podigne svijest o situaciji na Krimu. Katerina Jesipenko pročitala je pismo tokom brifinga u ukrajinskoj ambasadi.
U pismu Vladislav Jesipenko kaže Bidenu i američkim zakonodavcima da je jedina stvar koja drži njega i ostale zatvorenike "vaše duboko razumijevanje situacije u Ukrajini i vaše iskazane namjere da ujedinite demokratski svijet protiv agresije Rusije i osigurate oslobađanje političkih zatvorenika Kremlja."
Jesipenko u pismu detaljno opisuje kako ga je "oteo" FSB i opisuje mučenje električnim udarima koji su mu "otopili" mozak i izazvali osjećaj kao da će mu srce iskočiti iz grudi". Mučenjem je, tvrdi, traženo je da se odrekne prava na advokata i svjedoči protiv sebe.
On je ranije na sudu rekao da je mučen dva dana od trenutka pritvaranja do prebacivanja u pritvorski centar u Simferopolju na Krimu.
Novinar navodi imena još nekoliko ljudi, uključujući Oleksija Besarabova i Volodimira Dudku - dvojicu Ukrajinaca osuđenih na 14 godina zatvora 2019. zbog navodnog planiranja sabotaže na Krimu. Oni su među više od 100 drugih koji su "nezakonito privedeni i bačeni iza rešetaka" i sada čekaju kaznu.
Mnogi su, kaže, u pismu Jesipenko, bili prisiljeni na priznanje nakon mučenja i prijetnji smrću, te nakon što su dobili prijetnje porodicama i voljenima.
Mnogi su, kaže, u pismu Jesipenko, bili prisiljeni na priznanje nakon mučenja i prijetnji smrću, te nakon što su dobili prijetnje porodicama i voljenima.
„Činimo sve što možemo da se odupremo, odričemo se onoga što smo rekli pod torturom, govoreći na sudovima, pisanim pismima vanjskom svijetu, kako bismo vam svima dali do znanja da ne odustajemo“, rekao je.
Ambasadorka Ukrajine u Sjedinjenim Državama Oksana Markarova rekla je na brifingu da je Jesipenko uhapšen samo zato što je radio svoj posao i da je jedan od 115 zatvorenika sa Krima koji se trenutno drže u zatvoru pod političkim optužbama. Ona je apelovala na hitnu akciju.
Jesipenko koji ima i rusko i ukrajinsko državljanstvo priveden je pod sumnjom da je prikupljao informacije za ukrajinske obavještajne službe. Ovaj otac jednog djeteta radio je na Krimu pet godina, izveštavajući o socijalnoj i ekološkoj situaciji na poluostrvu, prije nego što je priveden.
Sud u Simferopolju ga je 15. jula zvanično optužio za posjedovanje i transport eksploziva. On se izjasnio da nije kriv i prijeti mu kazna do 18 godina zatvora ako bude proglašen krivim.
Predsjednik RSE Jamie Fly opisao je slučaj kao najnoviji primjer kampanje Kremlja čija su met nezavisni mediji i nazvao ga "izrugivanjem pravde".
Na hitno puštanje Jesipenka za čija navodna nedjela nema nikakvih dokaza apelovali su zagovornici slobode medija, uključujući Komitet za zaštitu novinara i Reportere bez granica, zajedno s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom i američkim State Departmentom.
