U prošlosti je svakog jutra otvarao prozore da bi provetrio kuću. Ali za 53-godišnjeg Izeta Grajćevcija (Grajqevcit) iz Obilića, to bi sada samo otežalo boravak u njegovom domu, posebno tokom zimske sezone. Razlog su zagađenje vazduha i gust smog.
Sa suprugom i dve ćerke živi u stanu blizu elektrana Kosovske energetske korporacije (KEK) u Obiliću, gde je kvalitet vazduha loš zbog zagađenja iz elektrana i deponija smeća koje se nalaze u blizini njegove kuće.
Usled realnost s kojom se svakodnevno suočava, Grajćevci je zabrinut za budućnost njegove porodice.
"Brinem za dve devojčice koje moraju da odrastaju ovde, u ovom zagađenom vazduhu. Možemo da osetimo njegov loš miris čak i kada sušimo veš. Da mogu, večeras bih se preselio negde", kaže on za Radio Slobodna Evropa i dodaje da su opcija i gradovi u zapadnom delu Kosova, daleko od elektrana KEK-a.
On kaže da već 12 godina pati od posledica zagađenog vazduha.
"Često se osećam umorno i tromo, to je počelo od 2013. godine. Imao sam i problema s disanjem. Kada sam bio u Opštinskom centru porodične medicine, rekli su mi da pazim da ne izlazim previše napolje, posebno u večernjim satima", naglašava on.
Dakle, da bi izbegao zagađen vazduh, on drži zatvorene prozore i ne izlazi iz kuće osim ako nije potrebno.
Problem zagađenog vazduha pogađa veliki broj građana na Kosovu, posebno u urbanim sredinama, gde statistika pokazuje visok nivo štetnih gasova u vazduhu.
Merenja Kosovskog hidrometeorološkog zavoda otkrivaju visoke nivoe supstanci opasnih po zdravlje, kao što su ugljen-dioksid, monoksid i gasovi s efektom staklene bašte.
A pored ovih zagađivača, na Kosovu postoji još jedan skriveni neprijatelj koji ugrožava javno zdravlje – metan. Ovaj nevidljivi gas bez mirisa ispušta se iz deponija, elektrana i drugih izvora zagađenja.
To se navodi u podacima poslednjeg izveštaja Svetske banke o klimatskim promenama na Zapadnom Balkanu, gde je Kosovo na prvom mestu u regionu po najvišem nivou metana u vazduhu po glavi stanovnika u urbanim sredinama.
Zašto Kosovo prednjači po nivou metana u vazduhu?
Profesor obrazovanja o životnoj sredini Zećir Veselaj (Zeqir Veselaj) kaže da su glavni razlozi zbog kojih je Kosovo prvo na Zapadnom Balkanu u tom pogledu loše upravljanje deponijama, šumski požari, korišćenje uglja za grejanje i elektrane u Obilicu.
On dodaje da je još jedan zabrinjavajući faktor veliki broj starih vozila na Kosovu.
"Saobraćajni sektor takođe ima uticaj na zagađenje urbanog ambijenta, sa oko pola miliona vozila i mašina na putevima Kosova", naglašava on za Radio Slobodna Evropa.
Institucija koja prati kvalitet vazduha na Kosovu, Hidrometeorološki zavod (IHMK), navodi da nema podatke o trenutnoj situaciji.
"Nemamo podatke o monitoringu, jer do sada nismo vršili nikakva merenja metana", navode u IHMK-u.
Međutim, predstavnici ovog instituta dodaju da su, na osnovu njihovog iskustva, glavni izvori metana stari rudnici uglja i deponije.
Profesor Zećiraj takođe izražava zabrinutost zbog deponija.
"Ugljen-dioksid i metan čine oko 90 odsto gasova koji se oslobađaju. Ali s deponija se oslobađaju i drugi gasovi, kao što su amonijak, sulfidi, azotne materije, vodonik itd., što ima posledice po javno zdravlje okolnog područja", kaže on.
Agencija za zaštitu životne sredine nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa za informacijama o toj temi.
Međutim, prema Inventaru gasova s efektom staklene bašte za Kosovo, koji je Agencija objavila prošle godine, navodi se da 86 odsto emisija gasova s efektom staklene bašte, uključujući i metan, dolazi iz energetskog sektora, dok ostatak dolazi iz poljoprivrede, otpada i industrije.
Radio Slobodna Evropa je pitao KEK o oslobađanju gasova s efektom staklene bašte iz njegovih elektrana i budućim strategijama poboljšanja, ali nije dobio odgovor.
Kako metan utiče na zdravlje?
Nacionalni institut za javno zdravlje Kosova (NIJZK) navodi da uticaj metana na zdravlje može biti prilično ozbiljan i to ne samo na disanje.
"Moguće su promene raspoloženja, nejasan govor, probleme s vidom, gubitak pamćenja, mučninu, povraćanje, crvenilo lica i glavobolje", navodi se u odgovoru NIPHK za Radio Slobodna Evropa.
A, u oblastima gde građani imaju više kontakta s metanom u vazduhu, NIJZK kaže da bi uticaj mogao biti još gori.
"To može da izazove promene u disanju, pogorša plućne bolesti, izazove napade astme i lupanje srca, kardiovaskularna oboljenja i smrtnost, i povećava rizik od moždanog udara, problema sa ravnotežom, utrnulost i nesvesticu", navodi NIPHK.
Na osnovu izveštaja ove institucije o zagađenju vazduha, zabeležen je porast pacijenata s respiratornim oboljenjima na Kosovu u poslednjih godinu dana. Oko 6.500 poseta zbog ovakvih problema obavljeno je u Službi Univerzitetske kliničke bolnice Kosova, od čega 3.244 deteta.
Svetska zdravstvena organizacija navodi metan kao glavni gas koji utiče na klimatske promene i među glavne uzroke respiratornih i kardiovaskularnih zdravstvenih problema.
Koje je rešenje za poboljšanje situacije?
Prema rečima profesora Veselaja, prioritet bi trebalo da bude rešavanje divljih deponija.
"Otprilike polovina otpada koji završava na kosovskim deponijama je organski otpad (kao što je otpad od hrane), koji je takođe izvor metana. Treba promovisati praksu odvajanja otpada ili reciklaže", kaže on, dodajući da bi to rezultiralo nižim nivoom organskog otpada na deponijama, a samim tim i nižim nivoima metana u vazduhu.
Nacionalni institut za javno zdravlje i životnu sredinu takođe ima neke hitne zahteve za upravljanje izvorima metana u vazduhu.
"Hitno treba preduzeti rigorozne mere za tehničku kontrolu vozila, održavanje puteva, pravilno upravljanje čvrstim otpadom, transparentno i kontinuirano praćenje filtera elektrane", navodi NIJZK.
Ministarstvo životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture Kosova nije odgovorilo na pitanja RSE u vezi s ovom temom.
Tokom kampanje uoči parlamentarnih izbora 9. februara, stanje životne sredine nije bilo ključna tema razgovora. Partije nisu predstavile detaljne planove o tome kako će rešiti te probleme.
Dotle, u zemljama Evropske unije, kojima Kosovo ima za cilj da se jednog dana pridruži, preduzeti su važni koraci za upravljanje zagađenjem metanom.
Na primer, Nemačka je primenila napredne tehnologije za preradu organskog otpada i njegovu reciklažu, smanjujući nivo metana u vazduhu.
Većina zemalja EU je takođe investirala u alternativne izvore energije kao što je solarna energija i nekorišćenje uglja u elektranama.