Lisičansk je i dalje bio gađan jakom ruskom artiljerijskom vatrom, a regionalni zvaničnici su rekli da je posljednji veliki ukrajinski otpor na istoku bio podvrgnut "ogromnom" bombardovanju, dok su ruske snage granatirale i civilna naselja u regiji Dnjepropetrovsk.
Šef vojne uprave regije Lugansk, Serhiy Hayday, rekao je da je Lisičansk "stalno granatiran" od strane ruskih snaga koje pokušavaju da opkole strateški grad na vrhu brda -- ključno bojno polje u pokušaju Moskve da osvoji industrijsko srce Ukrajine poznato kao Donbas.
Nakon nekoliko sedmica borbi koje su ubile stotine civila i pretvorile grad u ruševine, Moskva je preuzela kontrolu nad susjednim Sjevjerodonjeckom i sada se usmjerava na Lisičansk.
"Borbe se nastavljaju na periferiji grada. Ruska vojska pokušava da napada neprestano", rekao je Hayday ukrajinskoj televiziji, a kasnije je objavio video na svom Telegram kanalu.
"Sada je vrhunac borbi. Učestalost granatiranja je ogromna", rekao je Hayday, dodajući da je u gradu, koji je prije rata imao skoro 100.000 stanovnika, ostalo još oko 15.000 civila.
Rusi su "doveli veliki broj vozila, ogroman broj ljudi. Granatiranje i napadi ne prestaju", rekao je Hayday.
Britansko ministarstvo odbrane reklo je u svom dnevnom obavještajnom biltenu 30. juna da su borbe u Lisičansku vjerovatno usredotočene oko gradske rafinerije nafte, nekih 10 kilometara jugozapadno od centra, dodajući da ukrajinske snage nastavljaju držati svoje položaje u gradu nakon povlačenja iz Syevyerodonetsk.
U regiji Dnjepropetrovsk ruske snage granatirale su sela Zelenodolsk i Velika Kostromka, rekao je načelnik regionalne vojne administracije Valentin Rezničenko.
"Neprijatelj nastavlja da teroriše gradove i sela okruga Krivij Rih.... U Zelenodolsku je neprijatelj uništio skladište sa 40 tona žitarica. Eksplozija je izazvala požar", napisao je Rezničenko na Telegramu.
Britanski obavještajci su saopštili da će sposobnost ukrajinskih snaga da nastave borbe koje usporavaju neprijatelja i izbjegavaju opkoljenje i dalje biti ključni faktor u ishodu rata.
Međutim, direktorica američke nacionalne obavještajne službe Avril Haines rekla je 29. juna da su izgledi i dalje "prilično sumorni" i rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine.
"I dalje smo u poziciji u kojoj gledamo na predsjednika Putina i mislimo da on zapravo ima iste političke ciljeve koje je imao ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine", rekao je Haines na konferenciji američkog Ministarstva trgovine.
Haines je rekao da američke obavještajne agencije smatraju da je najvjerovatniji scenario u bliskoj budućnosti da će rat postati žestoki sukob u kojem ruske snage ostvaruju samo postepene dobitke, ali ne i proboj prema Putinovom cilju.
Ali obavještajne agencije razmatraju još dva moguća scenarija: veliki prodor Rusije i uspješnu stabilizaciju linija fronta Ukrajine uz postizanje malih dobitaka, možda u blizini grada Hersona koji drže Rusi i drugih područja južne Ukrajine.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je čelnicima NATO-a okupljenim na ključnom samitu u Madridu da je Ukrajini potrebno naprednije teško naoružanje i dodatna finansijska podrška kako bi spriječila invaziju Rusije, upozoravajući da ambicije Moskve neće prestati s njegovom zemljom.
"Moramo da razbijemo rusku artiljerijsku prednost.... Potrebni su nam mnogo moderniji sistemi, moderna artiljerija", rekao je Zelenski na samitu NATO-a u Madridu putem video veze 29. juna, dodajući da finansijska podrška nije "ništa manje važna od pomoći sa oružjem".
NATO je odgovorio tako što je Rusiju označio kao najdirektniju prijetnju sigurnosti saveznika i obećao da će modernizirati ukrajinsku vojsku.
Uz izvještaje Reuters, AP, AFP, dpa, CNN i BBC
