Pišu: Valerija Jegošina, Ana Mironjuk i Šema, istraživačka jedinica Ukrajinskog servisa RSE
Češka inicijativa za dostavu municije za Ukrajinu pojavila se početkom 2024. godine kao odgovor na višemjesečnu obustavu američke vojne pomoći i neuspjeh Brisela da ispuni obećani tempo isporuka granata, što je uticalo na sposobnost Kijeva da odolijeva invaziji Rusije.
Čak 16 evropskih zemalja, predvođenih Češkom, odlučilo je da djeluje. Ujedinile su se u ad hoc koaliciju kako bi kupile artiljerijske projektile za Ukrajinu. Njihov cilj je bio značajan: da isporuče čak 800.000 granata velikog kalibra kako bi podstakle ukrajinske ratne napore.
Godinu dana poslije, češki zvaničnici koji stoje iza inicijative tvrde da su isporučili dvostruko veću količinu municije. Vladini izvori u Ukrajini, međutim, kažu da su brojke skromnije, iako odbijaju da daju precizan podatak, navodeći bezbjednosne probleme.
Uprkos tvrdnjama da je inicijativa bila uspješna, ona se suočava sa žestokim kritikama češke opozicije i ukrajinskih nevladinih organizacija zbog navodnog profiterstva, političkog favorizovanja, lošeg kvaliteta i kašnjenja u isporuci.
Međunarodni konzorcijum novinara iz Češke Republike (Investigace.cz), Nizozemske (The Investigative Desk i Follow The Money) i Ukrajine (Šema, Istraživačka jedinica Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa) provjerio je ove tvrdnje i utvrdio da, iako konkretnim navodima nedostaju dokazi, neke kritike su opravdane.
Istraga je utvrdila da su granate često stizale u Ukrajinu kasnije nego što je predviđeno, što je moglo uticati na planiranje odbrane.
Svi učesnici u inicijativi zaduženi za kupovinu municije za Ukrajinu su češki, a neki od njih imaju bliske veze sa vladinim zvaničnicima, što izaziva zabrinutost zbog sukoba interesa.
Provizije koje ove kompanije naplaćuju za posredničke poslove su najmanje četiri puta veće od provizija ukrajinskih državnih agenata za trgovanje oružjem, koji tvrde da su mogli sami da kupe više municije donatorskim sredstvima.
Češka inicijativa je krajem 2024. godine upravljala sa više od 1,6 milijardi eura - novca evropskih poreskih obveznika. Koliko se efikasno ova sredstva koriste sve je važnije za Ukrajinu kako se američka pomoć smanjuje i svaki cent evropske podrške postaje važan.
Što se tiče tvrdnji da je češka inicijativa isporučivala municiju lošeg kvaliteta, što je navodno izazvalo prijevremene eksplozije, istraga nije pronašla dokaze. Umjesto toga, postojali su znaci da su ove tvrdnje dio dezinformacijskog napora, vjerovatno orkestriranog od strane Rusije.
Kampanja klevetanja?
Češki mediji su u jesen 2024. godine počeli da izvještavaju o procurilim prepiskama upućenim liderima inicijative za municiju. Napisana na lošem engleskom, ova pisma tvrde da su neki osigurači za granate kalibra 155 milimetara koje je Ukrajina dobila kao dio češke inicijative bili neispravni i da su doveli do prijevremenih eksplozija koje su oštetile artiljeriju i povrijedile vojno osoblje.
Jedno pismo, na primjer, datirano je iz avgusta 2024. godine i potpisala ga je ukrajinske nevladine organizacije koja sebe naziva Sveukrajinska organizacija ratnih invalida, oružanih snaga i boraca. Ovaj entitet je registrovan u Kijevu 1994. godine, iako je u javnosti dostupno malo informacija o njegovim aktivnostima. Od početka ruske invazije 2022. godine, poznato je da je ova nevladina organizacija održala samo dva javna događaja: izložbu karikatura sa ratnom tematikom i okrugli sto o ulaganjima u razvoj dronova.
Kompanija je uputila pismo češkom predsjedniku Petru Pavelu, pozivajući ga da istraži snabdijevanje navodno neispravnim granatama, opisujući problem kao "od najveće važnosti za bezbjednost i suverenitet Ukrajine".
U dokumentu se navodi da je sporna municija potekla od jednog učesnika češke inicijative, Excalibur Army, dijela Čehoslovačke grupe (CSG). Autori pisma optužuju Excalibur Army za sabotažu i veze sa Rusijom i Kinom.
"Zabrinuti smo da bi municija češke inicijative mogla biti trojanski konj za agente Ruske Federacije", navodi se u pismu, prije nego što se dodaje da "kontinuirani kvarovi municije, posebno upaljača M***5, povećavaju mogućnost sabotaže, što je posebno alarmantno s obzirom na tekući sukob". (RSE ne objavljuje puno ime upaljača iz bezbjednosnih razloga.)
CSG, čiju je podružnicu ukrajinska "veteranska organizacija" okrivila za probleme sa municijom, nazvala je ovo "pokušajem diskreditacije".
Međutim, pozivajući se na povratne informacije ukrajinskih vlasti, kompanija za proizvodnju oružja priznala je Istraživačkoj jedinici Ukrajinskog servisa RSE i partnerima da je bilo "manjih problema" sa granatama.
Od 13 dokumentovanih slučajeva koji uključuju abnormalno djelovanje upaljača (nije naveden vremenski okvir), kompanija je saopštila da su tri možda došla od CSG-a. Preostalih 10, kako je napomenuto, uključivalo je "drugačiju kombinaciju projektila ili barutnog punjenja" od one koju je CSG ili njegov partner u savezu isporučio kao dio češke inicijative.
U pismu nevladine organizacije navedene su tri kontakt osobe kao "nezavisni stručnjaci" koje treba konsultovati: rezervni pukovnici Aleksandar Hromiko, Aleksandar Mamatov i Aleksandar Pojda.
RSE je pokušao da ih kontaktira za komentar.
Jedan od njih, Pojda, nije mogao biti dostupan jer je preminuo nekoliko mjeseci nakon što je pismo napisano češkom predsjedniku. Drugi stručnjak, Hromiko, rekao je da nije upoznat sa sadržajem dokumenta.
"Nemam pojma o čemu pričate", rekao je Hromiko u kontaktu RSE preko telefona. Na kraju se sjetio toga nakon što je RSE citirao odlomke iz dokumenta.
Rekao je da sve što je navedeno u pismu dolazi od njegovog kolege Aleksandra Mamatova, šefa nevladine organizacije, koji je "posjetio područja (neprijateljstava) i dao takvu izjavu članovima organizacije, pa smo mu povjerovali i pretpostavili da je to istina".
Kada se Istraživačka jedinica Ukrajinskog servisa RSE obratila Mamatovu za komentar, on je potvrdio svoje sumnje da je češka inicijativa bila izložena ruskoj sabotaži. Međutim, odbio je da preciznije objasni izvor informacija ili da pruži bilo kakve detalje.
"Ako Rusi prave fitilje, oni neće detonirati. Shvatate, zar ne? Sve je bilo lošeg kvaliteta i nabavljeno iz Evrope, i mislim da su komponente koje nisu pokrenule eksploziju došle od agenata iz Rusije. Vjerujem da je tako", rekao je.
Upitan o detaljima, Mamatov je zamolio RSE da ga pozove za sat vremena, a zatim se nikada nije javio na telefon.
RSE i njegove partnerske organizacije kontaktirale su Pavela preko Kancelarije češkog predsjednika, koja je negirala da je primila dokument. Druge zainteresovane strane, uključujući češki parlament, Zastupnički dom i Ministarstvo odbrane, rekle su novinarima da ni oni nisu primili ovo pismo.
Novinari su od nepoznatih pošiljalaca dobili kopije dva slična pisma o granatama datim Ukrajini kao dio češke inicijative. Ovi zahtjevi su bili upućeni Alesu Vitecki, direktoru Međuvladine agencije za odbrambenu saradnju (AMOS), koja posluje u okviru češkog Ministarstva odbrane i koordinira isporuku municije u okviru češke inicijative.
Kao i apel ukrajinske nevladine organizacije Pavelu, dva pisma Vitecki, koja su procurila do novinara, datiraju iz avgusta 2024. godine i bave se istim pitanjem: navodnom ranom detonacijom metaka kalibra 155 milimetara zbog defekta upaljača.
Kopije pisama koje su novinari dobili nisu potpisane, već su napisane kao da su "u ime Oružanih snaga Ukrajine i ukrajinskog naroda" i pominju kancelariju ukrajinskog vojnog atašea, koja je navodno obaviještena o problemima u vezi sa doniranim granatama od strane Logističke komande Oružanih snaga. Potonja nije odgovorila na zahtjev RSE za komentar.
Ukrajinsko Ministarstvo inostranih poslova i vojna obaveštajna služba, koji su mogli da prenesu poruku diplomatskim kanalima, negirali su umiješanost.
U intervjuu sa RSE partnerom Investigace.cz, Vitecka je negirao da je primio bilo kakve zvanične žalbe od ukrajinskih vlasti o navodno lošem kvalitetu municije.
Ovo je potvrdio Tomaš Kopečni, češki izaslanik za obnovu Ukrajine, koji je takođe uključen u napore sa municijom. Rekao je da ova pisma nisu "zvanični izvještaj sa povratnim informacijama".
Generalštab ukrajinskih oružanih snaga i ukrajinsko Ministarstvo odbrane odbili su da komentarišu kvalitet municije primljene u okviru češke inicijative, pozivajući se na zabranu otkrivanja informacija o stranoj pomoći u okviru vojnog stanja.
Međutim, visokopozicionirani izvor u ministarstvu je nezvanično rekao za RSE da češka inicijativa nije obezbijedila neispravnu municiju koja bi prerano eksplodirala.
Prema ovom izvoru, bilo je slučajeva kada su granate dolazile sa neusklađenim dodatnim komponentama ili su im te komponente potpuno nedostajale. Međutim, dodali su da su češki posrednici to riješili "u roku od 24 sata".
Vitecka je za Investigace.cz rekao da učesnici u češkoj inicijativi snose punu odgovornost za kvalitet proizvoda koje isporučuju Ukrajini. Dodao je da je njegova državna agencija otvorena za rješavanje svih relevantnih žalbi ukrajinskih vlasti, ali da nijedna nije podnesena.
Donatori češke inicijative takođe pažljivo provjeravaju kvalitet municije koju finansiraju, rekao je Kopečni.
"Predstavnici tih zemalja donatora koje su dale određene relevantne iznose redovno odlaze direktno u fabrike gdje se granate proizvode ili skladište", rekao je. "Dolaze sa tehničkim stručnjacima da procijene sadržaj i tako dalje. A onda su, naravno, prisutni tokom primopredaje. Provjeravaju da li se sredstva njihovih poreskih obveznika troše u skladu sa ugovorom."
Kopečni je dodao da su pisma koja je vidio sa optužbama o češkoj inicijativi "izgledala potpuno nepouzdano" i "kao kampanja dezinformacija".
RSE je pokazao kopije pisama Andriju Kovalenku, šefu Centra za suprotstavljanje dezinformacijama, koji djeluje pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine.
Rekao je da ranije nije vidio ova konkretna pisma, ali da je njegova jedinica "već dokumentovala prethodne ruske pokušaje da lansiraju negativne poruke o kupovini municije za Ukrajinu, ali to se nije pretvorilo u potpunu medijsku kampanju".
"Poruke su se odnosile na kvalitet municije, ali nije bilo dokaza koji bi potkrijepili" tvrdnje koje su iznijeli, dodao je.
Istraživačka jedinice, Šema je pronašla nekoliko negativnih pominjanja navodno lošeg kvaliteta municije kupljene za Ukrajinu kao dio češke inicijative.
Jedna od najnovijih je izjava češkog opozicionog političara Andreja Babiša iz februara 2025. godine, koji je nazvao granate "starim, buđavim i preskupim", dodajući da je njihova nabavka bila "netransparentna", ali nije pružio dokaze za ove tvrdnje.
Babiš je lider stranke ANO, čije ime na češkom znači "Da" i akronim je za Akciju nezadovoljnih građana. U medijima je opisan kao populistički milijarder i podržavalac Rusije u Češkoj.
Babiš kaže da "brani interese Češke Republike" i da njegova stranka vodi u anketama pred parlamentarne izbore ove jeseni. ANO je već saopštila da će, ako uđe u vladu, otkazati inicijativu za municiju za Ukrajinu.
Nema dima bez vatre
Neke od kritika upućenih češkoj inicijativi su više utemeljene od tvrdnji o kvalitetu njenih zaliha, posebno zabrinutosti zbog sukoba interesa, profitera i kašnjenja u isporuci.
Kada je Pavel na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji u februaru 2024. godine obećao da će Evropa kupiti municiju za Ukrajinu, bilo je jasno da će češki zvaničnici predvoditi napore. Do tada su već locirali granate i krenuli u prikupljanje sredstava od evropskih zemalja.
Međutim, ono što u to vrijeme nije bilo jasno jeste da će napori biti toliko usredsređeni na Prag. Naime, svih pet kompanija kojima su dodijeljena ekskluzivna prava posredovanja u ugovorima o municiji, uz proviziju, su češke. Češka vlada nije raspisala javne tendere i nije otkrila kriterijume za izbor.
Šef AMOS-a, Vitecka, rekao je za Investigace.cz da su češki učesnici "izabrani zajedno sa ukrajinskim partnerima" i "formalno pismeno dogovoreni sa ukrajinskim Ministarstvom odbrane". Međutim, Ministarstvo odbrane je reklo za RSE da "nije učestvovalo u procesu izbora dobavljača" i da nije ovlašćeno da stavlja veto na odluke čeških vlasti.
Dvije kompanije, Čehoslovačka grupa (ČSG) i STV grupa, proizvođači su municije velikog kalibra, dok ostale tri, Kolt CZ grupa, Omnipol i DSS, djeluju kao posrednici u prodaji oružja. Međutim, svih pet su ovlašćene za nabavku municije i potpisivanje ugovora o nabavci u ime Ukrajine.
Češki zvaničnici su odbili da objasne zašto ova lista posrednika isključuje strane firme ili poznate međunarodne proizvođače i posrednike oružja kao što su norveško-finski NAMMO ili njemački Rajnmetal. Prema riječima Kopečnog, češke kompanije učesnice su izabrane ili zbog svojih proizvodnih kapaciteta ili zbog postojećih mreža za nabavku municije u inostranstvu.
Vitecka je rekao da je cilj bio da se u inicijativu uključi samo mali broj učesnika. "Pet kompanija je lakše pažljivije pratiti nego 20", rekao je, navodeći kontrolu kvaliteta i "bezbjednosni rizik od curenja informacija Rusima".
Međutim, Istraživačka jedinica RSE i partneri su otkrili da najveći učesnik u inicijativi, ČSG, ima podružnicu u Rusiji pod nazivom Tatra Vostok, koja prodaje kamione i rezervne dijelove.
Koja je uloga Tatra Vostoka?
ČSG se 2022. godine obavezao da će napustiti rusko tržište nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Međutim, od 2024. godine, kompanija je i dalje bila vlasnik Tatra Vostoka. Između 2023. i 2024. godine, takođe je dobila sertifikate za uvoz u Rusiji.
Kao odgovor na upite novinara, ČSG je izjavio da traži načine da prodajom izađe iz Tatra Vostoka i tvrdio da sertifikati "nisu povezani sa planovima za poslovanje na ruskom tržištu". U vrijeme objavljivanja, istraživački novinari nisu pronašli dokaze koji bi osporili tu tvrdnju.
CSG posluje u Rusiji još od 2017. godine. Vlasnik kompanije u to vrijeme, preko povezanih lica, bio je najveći donator Miloša Zemana, bivšeg češkog predsjednika naklonjenog Rusiji, koji je bio na vlasti od 2013. do 2023. godine. Ova veza je navodno pomogla kompaniji da se proširi u Rusiju i otvori centar za održavanje i popravku civilnog vazduhoplovstva u Uljanovsku.
Novinari su takođe otkrili indirektne veze sa Rusijom koje uključuju još jednog učesnika u češkoj inicijativi, Colt CZ Group.
U januaru, Investigace.cz i njegovi partneri su izvijestili da oružje i municija Colt CZ Group i dalje stižu u Rusiju preko posrednika u Turskoj i Kazahstanu, efikasno zaobilazeći sankcije i postavljajući pitanja o pažnji koju je kompanija dužna da posveti.
Novinari su takođe priijmetili da dvije od pet posredničkih firmi koje je vlada lično odabrala za češku inicijativu imaju veze sa češkim zvaničnicima, što podstiče sumnje u favorizovanje i protekcionizam.
U julu 2024. godine, češki medij Denik N je otkrio da je Tomaš Pojar, savjetnik za nacionalnu bezbjednost češke vlade i jedan od koordinatora inicijative, bio savjetnik ČSG-a. Prema Denik N, Pojar je negirao sukob interesa.
Odgovarajući na pitanja RSE i njenih partnera, ČSG je za Investigace.cz rekao da ne "otkriva da li je neko ili je bio vanjski konsultant", već da koristi "iskusne profesionalce i pojedince sa istorijom javne službe". Međutim, navedeno je da trenutni javni zvaničnici ne mogu biti konsultanti kompanije i da to "eliminiše potencijalne sukobe interesa".
Ubrzo nakon pokretanja češke inicijative, generalni direktor ČSG-a, Mihal Strnad, i češki premijer Petr Fijala viđeni su zajedno tokom njegove posjete Sjedinjenim Državama u aprilu 2024. godine. Njih dvojica su fotografisani kako sjede za istim stolom tokom državne večere. Češka vlada je kasnije saopštila da Strnad nije bio dio Fijaline delegacije i da nije učestvovao na zvaničnim sastancima u Bijeloj kući.
ČSG nije jedini učesnik u inicijativi za municiju sa vezama sa češkim političkim ličnostima. Jedan od članova Komiteta za usklađenost i etiku Colt CZ grupe je Petr Kolar, savjetnik predsjednika Pavela. Češki novinari sugerisali su da Kolarova uloga može objasniti zašto je Pavel posjetio Koltov objekat u SAD tokom svog putovanja u Sjedinjene Države u novembru 2023. godine.
"Ne vidim svoju poziciju savjetnika predsjednika i moje veze sa Kolt CZ grupom kao sukob interesa. Siguran sam da bi, ako bi nešto bilo u sukobu interesa, češke tajne službe odmah obavijestile predsjednika i vladu", rekao je Kolar u komentaru za The Investigative Desk, još jednog partnera Šeme u ovom projektu.
"Nemam nikakve veze sa ovom inicijativom, osim što mi se sviđa", dodao je.
Dok Kolar umanjuje bilo kakve zabrinutosti, drugi drugačije vide situaciju.
"Uobičajeno je da svaki veliki biznismen održava dobre odnose sa političarima širom političkog spektra", rekao je Marek Hromi, glavni analitičar u češkoj kancelariji Transparency International-a. "Međutim, sa ČSG i Koltom postoji rizik da uticaj određenih ljudi prevazilazi ove kompanije za proizvodnju oružja i utiče na češku politiku. Stoga su u primjerenom sukobu interesa."
"Nedostatak informacija, zajedno sa nedostatkom transparentnosti nekih procesa unutar [Češke Republike], kao što je češka inicijativa za municiju, pokreće mnoga pitanja o njihovom formalnom i neformalnom uticaju", dodao je.
Uz optužbe za povlašćeni tretman od strane čeških vlasti, učesnici inicijative javno su optuženi za pokušaj ostvarivanja prekomjernog profita od isporuke municije Ukrajini.
U avgustu 2024. godine, Lukaš Vagenkneht, ekonomista, revizor i češki senator u to vrijeme, objavio je izvještaj u kojem optužuje češku inicijativu da nije uspela da upravlja donatorskim sredstvima "pažljivo i efikasno".
Češka ministarka odbrane Jana Černohova negirala je optužbe, nazivajući ih "lažnim, neprihvatljivim, lažima i dezinformacijama", i otišla je toliko daleko da je Vagenknehtove postupke nazvala bezbjednosnom prijetnjom snabdijevanju Ukrajine municijom.
Odbor za inostrane poslove, odbranu i bezbjednost češkog Senata sazvao je hitan sastanak u septembru 2024. godine kako bi se pozabavio kontroverzom i pozvao Vagenknehta da učestvuje. On je odbio poziv.
Vagenkneht je tvrdio da je za Ukrajinu moglo biti kupljeno više municije da češki posrednici nisu naplaćivali tako visoke provizije. Političar je svoj zaključak zasnovao na procurilim komercijalnim ponudama.
Istraživačka jedinica RSE i partneri su takođe dobili ove dokumente.
Dokumenti pokazuju da je u februaru 2024. godine Excalibur Army – podružnica ČSG-a – ponudila češkoj vladi artiljerijske granate M107 kalibra 155 mm za 3.200 eura po komadu. Otprilike u isto vrijeme, turski proizvođač je ponudio da proda naizgled slične granate M107 Excalibur Army za 2.500 eura po jedinici.
Na osnovu toga, Vagenkneht je procijenio da je posrednička marža mogla dostići "22 procenta", što je, kako je tvrdio, "pretjerano visoko".
ČSG je javno negirao profiterstvo, nazivajući optužbe "napadima zasnovanim na poluistinama i besmislicama".
Dobro obaviješteni vladini izvori u Češkoj Republici i Ukrajini rekli su da dogovorena provizija za svih pet kompanija koje učestvuju u inicijativi ne prelazi 13 procenata, dok Kopečni izračunava maržu na 5-10 procenata.
Ovo je u suprotnosti sa stopom ukrajinskih brokera oružja, koji naplaćuju samo do tri procenta za posredničke usluge. Na primjer, ukrajinska državna Agencija za nabavke odbrane (DPA), osnovana 2022. godine radi smanjenja korupcije i po uzoru na NATO Agenciju za podršku i nabavke, naplaćuje samo 0,4 procenta.
Marina Bezrukova je vodila agenciju godinu dana prije nego što je smijenjena usred skandala koji je uključivao kontroverzne promjene rukovodstva u januaru. Ona je za RSE rekla da agenti koji rade preko češke inicijative često kupuju granate po cijenama 10-20 procenata višim od onih koje DPA može direktno da pregovara.
"Kompanije koje učestvuju u češkoj inicijativi ne ulažu toliko truda da dobiju nižu cenu kao što to čini DPA. Štednja novca nije njihov prioritet; glavna stvar je kupiti potreban asortiman proizvoda", rekla je za RSE u decembru 2024. godine, mjesec dana prije nego što je otpuštena.
Umjesto toga, ona pita zašto se evropska donatorska sredstva ne daju direktno Ukrajini "kako bi DPA kupila ono što je vojsci potrebno po jeftinijoj cijeni".
Ali ne deijle svi koji su bili uključeni u ukrajinski sistem nabavke odbrambene opreme njen stav. Oleksij Petrov, bivši šef drugog državnog agenta oružja, SpetsTechnoExport, tvrdi da sama cijena ne bi trebalo da bude centralna briga.
"Nivo birokratije i prekomjerne regulacije koji je na snazi od 2023. godine u [ukrajinskom] Ministarstvu odbrane... ne postoji u češkoj inicijativi", rekao je za RSE u februaru 2024. godine, neposredno prije nego što je i sam otpušten sa funkcije.
"Cijena nije najvažnije pitanje, već vrijeme isporuke i efikasnost isporuke. Neka novac bude tamo [u Češkoj], i oni će nam isporučiti robu koja nam je potrebna, stići će [na vrijeme]."
Međutim, izvori u ukrajinskom Ministarstvu odbrane, koji su govorili pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašćeni da komentarišu ovu stvar, rekli su za RSE da zalihe poslate u okviru češke inicijative često ne stižu na vrijeme.
"Teško je poštovati raspored", rekao je jedan izvor iz ukrajinske industrije naoružanja za RSE, dodajući da je to zbog načina na koji "ovo tržište funkcioniše".
Nesavršeno, ali radi
Češke i ukrajinske vlasti se slažu da je, uprkos svojim manama, češka inicijativa pomogla u poboljšanju odbrambenih sposobnosti Ukrajine.
U aprilu je češki ministar inostranih poslova Jan Lipavski rekao da je češka inicijativa pomogla da se "promijeni odnos broja granata koje Ukrajina i Rusija razmjenjuju sa 1:10 na 1:2". Nije precizirao vremenski okvir za ovu promjenu, ali je u oktobru 2024. tadašnji zamjenik ukrajinskog ministra odbrane Ivan Havriljuk rekao da je odnos bio 1:8 na početku te godine, ali da se do ljeta poboljšao na 1:2.
Generalštab ukrajinskih oružanih snaga rekao je za RSE da je samo u januaru 2025. ruska vojska ispalila oko 790.000 artiljerijskih granata na Ukrajinu (u prosjeku oko 25.500 granata dnevno).
Pažljiviji pogled na rad češke inicijative pokazuje da su njeni autori učili iz grešaka prethodnih napora za snabdijevanje Ukrajine.
Za razliku od ranije inicijative EU od milion metaka, koja je nabavljala municiju samo iz Evropske unije i stoga se suočila sa velikim problemima sa nabavkom, češka inicijativa je otišla u inostranstvo. Ovo je pomoglo da se proširi krug dobavljača i rezultiralo je "nabavkom municije zahvaljujući kontaktima u zemljama koje često, iz geopolitičkih razloga, ne žele da budu povezane sa snabdijevanjem Ukrajine", rekla je češka ministarka odbrane Černohova.
Otvoreni podaci i insajderski izvori ukazuju na to da češka inicijativa nabavlja municiju širom svijeta, od Evrope i jugoistočne Azije do Centralne Azije, podsaharske Afrike i Balkana. Istraživačka jedinica Šeme je odlučila da ne otkrije konkretne lokacije nabavke iz bezbjednosnih razloga.
'Teže bez njih'
Češki agenti oružja upravljaju svu potrebnu dokumentaciju, pojednostavljujući ono što je obično birokratski proces. Češki senator Pavel Fišer rekao je novinarima da je izdavanje licenci u okviru inicijative sada 10 puta brže nego ranije, te da treje "nekoliko dane umjesto mjeseci".
Bezrukova, bivša šefica ukrajinske Agencije za nabavke odbrambene opreme, potvrdila je ovo.
"Učesnici češke inicijative izdaju sva dokumenta veoma brzo i snabdijevaju ono što je logistički teško isporučiti", rekla je za RSE. "Bilo bi mnogo teže bez njih."
Iz geopolitičkih razloga, neke od zemalja koje snabdijevaju Ukrajinu municijom putem češke inicijative odbijale bi da je prodaju direktno Ukrajini ili čak preko posrednika. Pa ipak, češki brokeri oružja uspjeli su da obezbijede poslove i u ovim slučajevima. Kako? Koriste zaobilazno rješenje: kupuju municiju kao za sopstvenu upotrebu, a zatim je prenose u Ukrajinu.
"Češka inicijativa je prodavac dokumenata", rekao je za RSE izvor uključen u nabavku oružja. "Oni ih izdaju, prolaze kroz kontrolu izvoza u svim zemljama na putu i pregovaraju gdje je potrebno."
Ovaj pristup nosi znatno veće pravne i logističke rizike, prema izvoru, a to se ogleda u višim cijenama.
"Oni imaju pravo na svoju proviziju jer preuzimaju odgovornost", rekao je izvor, dodajući da ne završava sva marža profita u džepu posrednika i da oni snose dodatne troškove "ključne... da bi granate stigle".
Pored obezbjeđivanja municije sa teško dostupnih tržišta, još jedna prednost češke inicijative je njena sposobnost da se snađe u pravnim preprekama sa kojima se suočavaju zemlje donatori.
Na primjer, neke zemlje nisu u mogućnosti da brzo kupe oružje za Ukrajinu zbog domaćih pravnih ograničenja. Danska je, na primjer, po zakonu obavezna da sprovede javni tender prije nego što ugovori proizvođača oružja.
Zaobilazno rješenje koje su ponudili češki zvaničnici je međuvladin sporazum u kojem Češka Republika kupuje municiju koju je donator izabrao u svoje ime, zaobilazeći potrebu za dugotrajnim tenderskim postupkom. Pored toga, zemlje donatori takođe imaju mogućnost da direktno ugovaraju i plaćaju proizvođačima.
Češka inicijativa služi kao centralni koordinator za sve aktivnosti.
Kompanije učesnice nabavljaju municiju iz cijelog svijeta i podnose svoje ponude AMOS-u, Međuvladinoj agenciji za odbrambenu saradnju Češke Republike. AMOS sastavlja informacije u tabelu koja uključuje vrstu municije, količinu, cijenu i vremenski okvir isporuke, iako se identitet dobavljača ne otkriva. Zemlje donatori pregledaju anonimne ponude i biraju one koje žele da prihvate. Zatim obavještavaju AMOS, koji ih ili povezuje sa dobavljačem ili izvršava posao u njihovo ime, u zavisnosti od njihovih želja.
Češke vlasti u raznim državnim agencijama tvrde da, iako funkcionisanje inicijative nije javno objavljeno, transparentnost je bila prioritet od samog početka, i da zemlje donatori imaju potpun pristup svim relevantnim informacijama.
"Ako zaista želimo da pomognemo Ukrajini, gdje vojnici i civili svakodnevno ginu, ne možemo Rusiji predstavljati detalje o kupovini na srebrnom poslužavniku", rekla je Černohova na platformi X.
U 2024. godini, 16 zemalja je doprinijelo inicijativi. Najveće donacije su stigle iz Njemačke (650 miliona dolara), Nizozemske (283 miliona dolara) i Belgije (227 miliona dolara). Zaključno sa julom 2024. godine, sama Češka Republika je doprinijela sa više od 38 miliona dolara.
Zvaničnici uključeni u inicijativu nerado otkrivaju tačne količine isporuka zbog bezbjednosnih razloga, ali procjenjuju da isporuke iznose desetine hiljada granata mjesečno.
Ukrajinski artiljerac sa velikim iskustvom u ispaljivanju granata i NATO standarda i sovjetskog tipa rekao je za RSE da je vojnicima na terenu praktično nemoguće da prate municiju do njenog proizvođača.
"Dobijete granatu, a u većini slučajeva na njoj nema etikete, ništa poput 'Proizvedeno u SAD' (MADE IN USA), a svakako nema naznake da je kupljena preko češke inicijative", rekao je sa borbenog položaja. Pozivajući se na ograničenja vanrednog stanja u vezi sa javnim komentarima u vezi sa vojnim operacijama, oficir je zahtijevao anonimnost i da se njegova jedinica ne identifikuje kako bi mogao slobodno da govori.
Prema njegovim riječima, različite granate dolaze odasvud.
"Zemlja je u ratu, tako da se granate nabavljaju na najbolji mogući način i gdje god mogu biti, tako da nema smisla birati šta god da se desi. Svi to razumiju", rekao je.
"Igramo sa kartama koje nam se dijele", dodao je. "Uvijek imaš izbor da ne prihvatiš ono što ti je dato. A ako nemaš ništa, imam vijesti za tebe: Bićeš ubijen."
Hoće li se inicijativa nastaviti?
Posljednjih mjeseci, kako je podrška SAD posustala, podrška EU postala je sve važnija za Ukrajinu.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump u martu privremeno obustavio vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom, odluka koja je kasnije poništena, EU je počela da istražuje nove načine za jačanje pozicije Ukrajine na ratištu i u svim budućim pregovorima sa Rusijom.
U početku, šefica inostrane politike Evropske unije Kaja Kallas predložila je da se Ukrajini do kraja 2025. godine dostavi dodatnih 1,5 miliona artiljerijskih granata. Međutim, taj plan je blokiran mađarskim vetom. Drugi prijedlog, da se dodijeli 40 milijardi eura pomoći, takođe nije dobio dovoljnu podršku zemalja članica EU.
Ipak, napor Kallasove da se poveća podrška Kijevu opstao je u smanjenom obliku. U aprilu je najavila paket od pet milijardi eura, dovoljan, kako je rekla, za kupovinu dva miliona artiljerijskih granata velikog kalibra za Ukrajinu, i tvrdila da je obezbijedila podršku za "dvije trećine inicijative".
Od aprila, nekoliko evropskih zemalja, uključujući Norvešku, Nizozemsku i Poljsku, kao i Kanadu, obećale su ukupno 831 milion eura novih doprinosa inicijativi ove godine.
"Uspjeli smo da obezbijedimo finansiranje, što znači da ova inicijativa sada ima dovoljno resursa da snabdijeva Ukrajinu municijom svakog mjeseca do septembra", rekao je u aprilu češki ministar inostranih poslova Lipavski.
Tokom sastanka sa češkim predsjednikom Pavelom u Pragu, 4. maja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina očekuje da će do kraja 2025. godine dobiti ukupno 1,8 miliona granata u okviru češke inicijative.
Sve ove inicijative za municiju zaista pomažu Ukrajini da izdrži ruske napade, ali nisu dovoljne da ih zaustave.
Uprkos obnovljenim diplomatskim naporima da se postigne prekid vatre, na koje je Ukrajina pristala, Rusija je eskalirala napade. Samo u aprilu, desetine ukrajinskih civila su ubijene, a stotine ranjene u ruskim udarima na regione Dnjepra, Krivog Roga, Sumija, Harkova, Odese i Kijeva.