Tokom maja i juna, u petnaest gradova Bosne i Hercegovine organizuju se susreti sa građanima, kako bi se upravo njima približila inicijativa za ekonomske i privredne reforme, odnosno predstavili ciljevi Sporazuma za rast i zapošljavanje. Kao dio ove inicijative organizuju se i sajmovi zapošljavanja.
Ovaj sporazum, u čijoj izradi je učestvovalo preko hiljadu eksperata iz različitih oblasti, identifikovao je najveće probleme i listu najvažnijih priroteta koji se pred Bosnu i Hercegovinu stavljaju ukoliko želi krenuti naprijed i stvoriti bolji ambijent za život njenih građana.
"Oko hiljadu eksperata iz različitih oblasti učestvovalo je u formulisanju te inicijative, uključujući akademsku zajednicu, međunarodnu zajednicu, političke partije, poslovnu zajednicu, sindikate. U suštini to predstavlja listu najvažnijih pitanja, najvažnijih prioriteta", kaže Ole Hammer, politički savjetnik u Delegaciji EU, Ureda specijalnog predstavnika u BiH.
Sporazum za rast i zapošljavanje sadrži i šest osnovnih mjera kojima će se potaknuti unutarnji razvoj i stvoriti pravednija i sigurnija zajednica.
"Sporazum upravo nastoji da cilja na ono što je glavni makroekonomski realni problem ove zemlje, a to je nezaposlenost, koja je posljedica odsustva ekonomskog rasta. Vidite, on se zove Sporazum za rast i zapošljavanje i on upravo nastoji da podstakne vlast u Bosni i Hercegovini da pokrene reforme u pravcu rasta i zapošljavanja", navodi Adnan Efendić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, te ističe:
"Taj sporazum, po meni, predstavlja jednu institucionalnu inicijativu i isto je tako vjetar u leđa, na neki način, koji se mora iskoristiti za vlasti u Bosni i Hercegovini, da se poduzmu reforme koje su sumirane u šest oblasti. Ako pogledamo te oblasti, glavni fokus je, u suštini, na poslovnom okruženju, dakle, kako da se unaprijedi poslovno okruženje, jer samo uz poslovno okruženje, ukoliko bilježi bolje rezultate, možemo imati rast, možemo imati zapošljavanje i možemo ići naprijed."
Implementacijom Sporazuma, smatraju njegovi tvorci, smanjit će se i broj nezaposlenih, kojih je samo na USK blizu 46.500, kao i zaustaviti svakodnevni odlazak mladih. Ovo je jedinstvena prilika za Bosnu i Hercegovinu da krene naprijed jer međunarodna zajednica ujedinjena stoji iza ovog procesa.
"Ne radi se o nekom magičnom štapiću, takva stvar ne postoji. Ne možete sve stvari riješiti odjednom, ali u svakom slučaju ovo je jedan pristup koji se mora slijediti kako bi se provele reforme. Vlasti moraju u ovom procesu učestvovati i mi, sa strane međunarodne zajednice, zajedno sa Svjetskom bankom, sa MMF-om, učestvujemo i pokušavamo da vlastima pomognemo da to urade", konstatuje Ole Hammer, politički savjetnik EU u Bosni i Hercegovini.
Međunarodna zajednica će, ne samo finansijski već i institucionalno, podržati ove reforme, a Sporazum će postati dio novog pristupa Evropske unije evropskoj integraciji zemlje, u kojem je po prvi put ekonomija u prvom planu.
"Unaprijediti ekonomsko stanje zemlje ne može se preko noći, niti na jednoj sjednici. Treba istrajavati jako dugo i drago mi je da je taj zaokret napravljen, da se krenulo u tom pravcu. Mislim da je to jako dobro, jer integrisanje u Evropsku uniju ima i ekonomske kriterije, tako da ovaj sporazum praktično postaje dio tih kriterija. S te strane postaje i obaveza za vlasti Bosne i Hercegovine da rade u pravcu ovih reformi koje će unaprijediti stanje u zemlji, a i voditi zemlju prema Evropskoj uniji. Dakle, jedna sinergija koja se zaista mora iskoristiti", tvrdi profesor Efendić.
Nakon javne rasprave održan je i mini sajam zapošljavanja i karijera. Studenti te nezaposleni imali su priliku razgovarati i predstaviti svoju biografiju potencijalnim poslodavcima.
Pored Bihaća sajam prezentacija je održana i u Sanskom Mostu i Prijedoru.