Problemi sa 'švicarcima' povezali štediše u regionu

Hrvatska udruga korisnika kredita u švicarskim francima Franak pokrenula je regionalnu inicijativu za zaštitu klijenata banaka, u koju su se uključile i udruženje Franak iz Bosne i Hercegovine i udruženje Efektiva iz Srbije. Udruge su potpisale sporazum o suradnji i pozvale vlasti u sve tri države da porade na zaštiti prava korisnika kredita s valutnom klauzulom i pravednog odnosa klijent-banka-država.

U Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, od toga tri četvrtine su stambeni krediti na velike iznose. U Bosni i Hercegovini nekoliko je tisuća korisnika takvih kredita, jer ih je u toj zemlji davala samo Hypo banka, a u Srbiji od 90.000 stabenih kredita sa valutnom klauzulom, njih 30.000 je u 'švicarcima'.

Zbog bijega kapitala u švicarske franke njegov je tečaj porasao do neba, rate kredita porasle su od 50 do 100 posto i korisnici kredita iz ove tri države potpisali su sporazum o suradnji.

„I misilm da je to prvi korak koji poduzimaju – ako ne vlade i centralne banke, a ono civilne udruge – koji bi na neki način prevenirao scenarije koje sad imamo u Grčkoj i Španjolskoj. To je najbitniji element i mislim da bismo se oko te ideje trebali u regiji povezati je uistinu poslovanje stranih banaka u privatnom vlasništvu je u našim zemljama apsolutno nedopustivo i neusuglašeno sa ostalim pozitivnim zakonima“, kaže Branka Lukačević Gregić iz udruge Franak.

Predsjednik beogradskog Udruženja Efektiva Dejan Gavrilović podržao je incijativu o suradnji šediša iz tri zemlje, podsjećajući da su i banke u sve tri zemlje radile po istom obrascu:

„Ako je njihovo postupanje poteklo iz jednog te istog centra, odnosno iz matičnih banaka sa zapada, zašto se i mi ne bi organizovali u odbrani - razmenimo iskustva, udružimo se na neki način i pomognemo jedni drugima.“

Prvo ročište u Hrvatskoj

Predstavnici korisnika kredita iz Bosne i Hercegovine nisu zbog obaveza stigli na vrijeme na potpisivanje sporazuma o suradnji, ali će ga potpisati kasnije tijekom dana. Iskustva od zemlje do zemlje su drugačija.

U Srbiji postoje četiri dobijene prvostupanjske tužbe protiv banaka koje su samovoljno mijenjale visinu kamatne stope, a Narodna banka Srbije kvartalno objavljuje popis banaka koje su tako prekršile zakon i koje su zbog toga novčano kažnjene.

O hrvatskim iskustvima članica upravnog vijeća udruge Franak Brankica Ivanković:

„Tijekom ove neformalne suradnje vidjeli smo da se događaju iste stvari u sve tri zemlje. Međutim, mi smo u Hrvatskoj stekli dojam da su naša Hrvatska narodna banka (HNB) i naša Vlada zapravo najmanje učinile na zaštiti klijenata u Hrvatskoj. Sa druge strane, mi kao udruga smo podigli prvu i najveću kolektivnu tužbu protiv osam banaka, i već je za 4. srpnja zakazano prvo ročište.“

Jedan od zahtjeva hrvatske udruge je i bolja kontrola rada komercijalnih banaka od strane središnje banke, naglasila je predsjednica udruge Franak Petra Rodik:

„Međutim, za razliku od Narodne banke Srbije, naš HNB je rekao da ne smiju objavljivati nikakve podatke o tome kakve prekršaje rade pojedine poslovne banke, jer bi time utjecali na tržišnu poziciju tih banaka.“

Inače, potpisivanje ovog sporazuma pratio je neuobičajeno malen broj novinara i niti jedna nacionalna televizija. Čini se da u hrvatskom medijskom prostoru vlada pravilo – o bankama samo najbolje.