Piše: Mike Eckel
Zimske temperature koje lede krv u žilama. Subarktičke šume tajge prostiru se u beskraj. Zasljepljujući oblaci komaraca. Velike rezerve dijamanata, zlata i drugih minerala.
Sve ovo je dio velikih prostranstava sibirske regije poznate kao Jakutija: ovogodišnjeg mjesta na kojem bukte najveći požari na svijetu.
U Sjedijenim Državama najveći požari ove sezone pogodili su Kaliforniju, prozvani Dixie-Fire po putu na kojem su nastali, gdje trenutno gori gotovo 3.000 kvadratnih kilometara – površina teritorije Luxembourga.
U Jakutiji teritorija pod požarima koji pustoše tajge ove sezone gotovo je 10 puta veća.
Ali, ima toga još - prema Greenpeaceu 16. avgusta je više od 170.000 kvadratnih kilometara gorilo širom Rusije – što je požare u 2021. učinilo da budu najgori zapamćeni decenijama a moguće i ikada zabilježeni. Površina koja gori veličine je američke savezne države Floride.
A sezona požara još ima sedmice pred sobom.
Koliko su veliki požari?
Do pisanja ovog teksta (26. avgust), gotovo 300 šumskih požara navodno aktivno gori u Rusiji; najgore pogođena – u smislu pogođene površine i populacije – je Jakutija, regija okvirno površine Argentine.
Sa skoro 40 posto svoje teritorije locirane u arktičkom krugu regija, zvaničnog naziva republika Saha, poznata je po brzim obrtima sezonskih temperatura - od ledenih zima do užarenih ljetnjih vrućina.
Većina teritorije pokrivena je gustom tajgom: teškim, vlažnim crnogoričnim šumama prošaranim močvarnim vječnim mrazom, permafrostom, čije temperature zagrijavanja predstavljaju posebnu prijetnju (ali o tome kasnije). Dom je komaraca neobično velikih, šume su prostrane i uglavnom nenaseljene - i sklone tome da buknu tokom godišnje sezone požara.
Ova godina je drugačija.
Od 24. avgusta, prema navodima regionalnog ministarstva za vanredne situacije, oko 1.300 kvadratnih kilometara trenutno gori.
To je poboljšanje za otprilike polovnu od početka maja, kada je dimni pokrivač potaknuo zvaničnike da savjetuju gotovo 300.000 stanovnika regionalne prijestonice Jakutska da postave vlažne peškire oko prozora i vrata kako bi smanjili ulazak dima i nose maske kada hodanju na otvorenom.
Nekih 3.800 kilometara na zapad, pored Jekaterinburga, planinskog grada na Uralu, vatra je poslala oblake dima i plamen ka glavnom autoputu i tako zaustavila saobraćaj.
Požari besne Sibirom ostavljajući gradove u dimu
Vatra je takođe divljala na sjeverozapadu regije Karelija, preko centralne regije Volga i drugdje.
Dim od požara sa Jautske bio je tako ekstenzivan da su israživaći zabilježili – prvi put ikada – dim koji je dospio do Sjevernog pola.
Da li se tu radi o klimatskim promjenama?
Da.
Sjeverni Sibir bilježi neuobičajeno visoke ljetnje temperature tokom proteklih nekoliko godina.
Godina 2020. bila je naročito brutalna sa temperaturama koje su pokazivale mjesečni prosjek veći za 10 stepeni Celzijusa iznad uobičajenog u periodu od 29 godina 1981-2010. Tog juna, arktički grad Verkojansk, udaljen 675 kilometara od Jakutska, registrovao je najviše temperature na Arktiku – 38,3 stepena Celzijusa.
U izvještaju objavljenom tokom avgusta o promjeni klime u svijetu američko meteorološko društvo je reklo da su povišene temperature na Arktiku i Sibiru u 2020. bile “vrlo velike anomalije pozitivnih temperatura”.
"U istočnom Sibiru primijećena je raširena suha anomalija u regiji koja je doživjela velike požare i rekordan toplotni talas", navodi se u izvještaju.
Međunarodna grupa naučnika je zaključila, u članku objavljenom u junu u žurnalu Climate Change, da bi produžena vrućina u Sibiru bila gotovo nemoguća bez klimatskih primjena koje je potaknuo čovjek.
Taj zaključak i efekte ovogodišnjih požara u Jakutiji podržao je šef republike Saha Aisen Nikolajev.
Regija se suočila sa “najsuhljim i najtoplijim ljetom od kasnog 19. vijeka”, rekao je Nikolajev u televizijskom intervjuu 21. jula.
"Riječ ‘bez presedana’ često se koristi ove godine, uglavnom u vezi s nedavnim izvještajem o klimatskim promjenama", rekao je u saopštenju Grigorij Kuksin, vođa odjeljenja za šumske požare u ruskom ogranku Greenpeacea. "Naravno, požari i klima međusobno su povezani. Područja pod vatrom bez presedana dijelom su posljedica klimatskih promjena, a dijelom sami požari pokreću klimatske promjene."
Šta kaže Kremlj?
Godinama je Kremlj umanjivao otkrića nauke o klimi i prijeteće opasnosti klimatskih promjena.
Na međunarodnom biznis forzmu u Moskvi 2018. godine predsjednik Vladimir Putin doveo je u pitanje nauku koja stoji iza tvrdnji o uticaju čovjeka na klimatske promjene. Sugerisao je da se to može objasniti “promjenama globalnig karaktera, kosmičkim promjenama, nekim nevidljivim kretanjima u galaksiji”.
Osim toga, Kremlj je isticao poentu mogućeg pozitivnog uticaja na, pogotovo, ruske arktičke regije koje su nekada bile okovane ledom. Otapanje leda znači veći pristup pomorskim putevima i olakšava traženje nafte, plina i minerala, na kopnu i na morskom dnu.
Neki su zvaničnici takođe predvidjeli da bi, kako se šume povlače prema sjeveru uslijed promjenjive klime, a da vječni led postane obradivo zemljište, poljoprivredna proizvodnja u zemlji mogla porasti.
Ipak, Putinova retorika se počela mijenjati.
Na video konferenciji u julu sa zvaničnicima sa vrha, Putin se naročito fokusirao na povećani broj prirodnih katastrofa koje je Rusija vidjela ove godine.
“Sve ovo je uveliko povezano s klimatskim promjenama – i globalnim i u našoj zemlji”, citiran je Putin.
Sedmicu dana kasnije, istakao je požare u Sibiru nazivajući ih “bez presedana”. Takođe se fokusirao na neuobičajene poplave koje su zahvatile dio južnog Sibira, čak je i nakratko zatvorio most kojim prelazi Transsibirska željeznica.
Ruski zvaničnici počeli su da upozoravaju na opasnosti po infrastrukturu Arktika zbog topljenja permafrosta uključujući i rizik od pucanja naftovoda ili rušenja stambenih zgrada dok tonu njihovi temelji.
Tokom ovogodišnjeg TV programa ‘Direkta linija’ u kojem Rusi postavljaju navodno necenzurisana pitanja predsjedniku, Putinu je dao jednu od svojih najjasnijih izjava po pitanju nauke i klimatskih promjena.
“Ovo je jedna od najurgentnijih i tema o kojoj se najviše debatuje a tiče se klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja”, rekao je Putin. “Mnogi vjeruju, s dobrim razlogom, da je sve primarno povezano s djelovanjem ljudi zbog emisija zagađenja u atmosferu, uglavnom CO2.”
“To može biti pogrešno ili tačno, ali mi moramo da damo sve od sebe kako bismo minimalizirali naš (negativan) doprinos razvoju na globalnoj sferi, uključujući i generalno, svemir”, rekao je Putin.
Rusija je 2019. godine potpisala Pariški klimatski sporazum, ali stručnjaci su rekli da je cilj Moskve u smanjenju stakleničkih emisija na 30 procenata od nivoa iz 1990. do 2030. bio “kritično nedovoljan”.
Po pitanju šumskih požara postoje trenutni koraci koje Kremlj i lokalne vlade treba da preduzmu, kažu grupe za zaštitu okoliša. Oni uključuju ponovno razmatranje onoga što su mnogi nazvali katastrofalnom odlukom o raspuštanju savezne vazduhoplovne mreže koja je radila na uočavanju požara i premještanju aviona i druge odgovarajuće imovine u nadležnost regionalnih vlasti.
“Neophodno je da se preduzmu mjere kako bi se ojačala zaštita šuma, razvio pokret vatrogasaca volontera, eliminisala praksa spaljivanja u poljoprivredi i šumarstvu, razvio pouzdan sistem odgovornosti za sve vrste požara, značajno smanjiti birokratske terete koje nose šumari – sve to traži vrijeme u šumarstvu i vatrogasnim aktivnostima”, rečeno je iz Greenpeacea.
Čekajte, može biti gore?
Neki izvještaji procjenjuju da su požari u Jakutiji već oslobodili skoro 800 miliona kubnih tona karbon-dioksida u atmosferu.
Rizici od, većih i nekontrolisanijih šumskih požara – i češćih suša i poplava – najopipljivija su opasna predviđanja za Rusiju ako se globalna klima nastavi nekontrolisano zagrijavati.
Može doći i do potencijalno vrlo bitne tačke prokreta ako se vječni led zagrije brzo i na velikoj površini.
Prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, organizacije Ujedinjenih nacija za procjenu nauke o klimatskim promjenama, vječni led u Rusiji i drugim arktičkim regijama mogao bi potpuno da prestane da se ledi do 2050. godine, što bi rezultiralo velikim oslobađanjem ugljenika i metana sa “potencijalom da pogorša klimatske promjene".
Dok je karbon-dioksid problematičan, metan je potentniji i mnogo više zabrinjava naučnike.
Agencija za praćenje klime Evropske komisije, Kopernikus servis za praćenje atmospere, procijenio je da je 2020. rekordnih 540 miliona kubnih tona karbon-dioksida oslobođeno požarima širom Sibira i arktičke regije.
A, ideja da će klimatsko zagrijavanje biti nedvosmislen poticaj za rusku poljoprivredu, s više obradivog zemljišta dostupnog za poljoprivredu?
Druga strana ove ideje mogla bi značiti češće i štetnije suše u tradicionalnim ruskim žitnicama koja bi mogla smanjiti žetvu osnovnih žitarica poput pšenice i kukuruza. Štetočine koji ugrožavaju usjeve postaće sve ozbiljniji problem u regijama u kojima se šume povlače i poljoprivrednici krče zemlju za sadnju.
(Priredila: Asja Hafner)
Facebook Forum