Prema Zakonu o nacionalnoj naknadi za starije osobe, kako se službeno zove, od 15. prosinca zaprimaju se prijave za – kako je već popularno nazvana – “nacionalnu mirovinu” od 800 kuna (105 eura).
Riječ je o mjesečnom iznosu za sve građanke i građane Hrvatske starije od 65 godina koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, dakle sa manje od 15 godina staža.
Umirovljeničke udruge zadovoljne su Zakonom, iako vjeruju da bi bio bolji da se uvažilo njihove primjedbe.
Prve isplate predviđene su u veljači 2021. godine za siječanj, a u proračunu je za njih osigurano 132 milijuna kuna (17,6milijuna eura).
“S obzirom na naše fiskalne kapacitete u ovom trenutku, odlučili smo se pokriti onaj sloj ljudi koji nije imao nikakva primanja. Očekujemo u prvoj godini oko 20.000 ljudi, a s obzirom na starenje stanovništva i naša demografska kretanja, zasigurno će ih biti i više. To su velikom većinom žene iz ruralnih krajeva koje zbog nekih društveno-ekonomskih okolnosti iz prošlosti nisu imale dovoljno godina mirovinskog staža i zapravo smo te – iz naše perspektive najugroženije – s ovim davanjem pokrili”, kazao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Josip Aladrović.
Što kažu iz umirovljeničkih udruga?
Iz udruga umirovljenika ne umanjuju značaj Zakona, iako negoduju što se njihove primjedbe nisu uvažile.
“Taj iznos od 800 kuna na prvu se ne čini veliki, ali nekome tko ima nula kuna to će definitivno biti pomoć da zadovolji bar neke osnovne životne potrebe, plati struju i kupi od hrane ono što sam ne može uzgojiti,” kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Međutim, i dalje se nastavlja maćehinski odnos hrvatskih vlada, bile one s lijevog ili s desnog centra, prema starijima.
'Maćehinski odnos vlade'
Umjesto da ovih 800 kuna svakog mjeseca dostavlja poštar na kućnu adresu, odlučeno je da ga korisnici, odnosno u 90 posto korisnice, moraju podizati u poslovnim bankama.
“Naš sindikat zatražio je da se ova nacionalna naknada dostavlja preko pošte. Međutim vlada Andreja Plenkovića nastavila je politiku vlade Zorana Milanovića iz 2014. godine koja je ukinula pravo besplatne dostave mirovina poštom, kako bi naravno uštedili na najsiromašnijim slojevima stanovništva. Znači, već smo imali problem što se mirovine ne dostavljaju poštom, nego preko banaka, a sada se neće poštom dostavljati i ove nacionalne naknade”, kaže Knežević.
To je velik problem, jer žene koje će dobivati naknadu nemaju svoj prijevoz kojim bi otišle do većeg mjesta gdje je banka ili bankomat i podigle naknadu, a to je problem pogotovo sada u vrijeme pandemije, kada je kretanje starijih ograničeno.
Zato će im naknade podizati susjedi ili unuci, a već kod običnih mirovina stariji ljudi su se žalili da im čak i unuci naplate neki iznos za trud odlaska do banke.
Također, nije prošao prijedlog sindikata da korisnici mogu biti i osobe koje su razvrgnule ili su u postupku razvrgavanja ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, jedna pravna mogućnost na koju su mnogi stariji ljudi u uskudici i siromaštvu prisiljeni.
Sada bi im redoviti prihod, ma koliko malen izgledao, omogućio da se riješe tog ugovora koji često zna imati vrlo ružne posljedice po njih, kada ih potpišu sa rodbinom, susjedima ili prijateljima.
“Nažalost, ni to nam nije prošlo, već u Zakonu stoji samo da osobe koje imaju potpisam ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju također nemaju pravo na nacionalnu naknadu”, kaže Knežević.
Dodatne zamjerke
Loše je i to da je granica primanja vrlo stroga, pa ako stariji par ima 1.500 kuna suprugove mjesečne mirovine, supruga će imati pravo na nacionalnu naknadu, ali ako mu je mirovina viša od 1.600 kuna, onda supruga ostaje bez te naknade, jer je cenzus – do 800 kuna po članu obitelji.
Ovo rješenje ima i još jednu dobru stranu - vlasništvo neke nekretnine poput oranice, pašnjaka ili voćnjaka ili dijela takve nekretnine nije zapreka za dobivanje nacionalne naknade, kao što je po aktualnom zakonskom rješenju to prepreka za dobivanje socijalne pomoći.
