U podnožju rumunskih planina Fagaraš, prostrana hemijska fabrika, osnovana 1938. godine, dijelom od oružanog giganta Rheinmetalla za proizvodnju baruta za nacističku Njemačku, stoji zahrđala i nekorištena. Sada se vraća njemački Rheinmetall.
Njemačka kompanija za proizvodnju naoružanja planira izgraditi fabriku baruta, za koju se lokalno stanovništvo nada da će oživjeti Viktoriju, grad u centralnoj transilvanijskoj regiji.
Planovi za fabriku baruta u Viktoriji, vrijednu 535 miliona eura (626 miliona dolara), dolaze usred masovne kampanje ponovnog naoružavanja koja dolazi iz Brisela, kako bi se pomoglo Ukrajini u borbi protiv Rusije.
Plan ReArm Europe omogućio je da se u nekoliko industrijskih gradova širom Evrope ulože stotine miliona eura, u prenaoružavanje vojski zemalja evropskog bloka. Rumunija će iz fonda dobiti oko 16,7 milijardi eura (19,4 milijarde dolara), uglavnom za projekte reindustrijalizacije usmjerene na odbranu.
Ioan Muntean je radio 50 godina u sada napuštenom hemijskom kompleksu Viktorija. Dok se probija kroz svoje bivše radno mjesto, on sažima njegovu složenu historiju kroz Drugi svjetski rat u jednoj rečenici. "Do 1944. godine ovdje su radili ruski zarobljenici, a zatim od 1944. godine ovdje su radili njemački zarobljenici."
Nakon što je Rumunija promijenila stranu pred kraj tog rata, zemlju su okupirale sovjetske trupe, a fabrika Viktorija postala je "Staljinov hemijski pogon" sve do ubrzo nakon smrti sovjetskog vladara 1953. godine.
Pod rumunskim komunističkim diktatorom Nikolaem Čaušeskuom, tvornica Viktorija proizvodila je metanol i formaldehid, između ostalih industrijskih proizvoda.
Fabrika je zapošljavala oko 2.700 ljudi tokom 1950-ih, ali je počela polako opadati tokom kasne komunističke ere, što se ubrzalo nakon revolucije 1989. godine u kojoj je svrgnut Čaušesku.
Muntean pruža ruku da dodirne neke od poznatih cijevi tihe fabrike. "Sve ovo znam napamet", kaže, "znam ih iznutra i izvana." Nakon što se popeo na platformu na jednoj od kula fabrike, bivši radnik pokazuje različite komponente fabrike koje polako tonu pod korovom.
Iza fabričkog kruga, iznad drveća se vidi Viktorija, radnički grad koji je izgrađen oko fabrike. Broj stanovnika Viktorije je naglo opao, otprilike u skladu sa padom proizvodnje fabrike. Sa 10.000 u 1992. godini, broj stanovnika je pao na samo 6.500 u 2021. godini.
U urednim, ali praznim ulicama Viktorije, lokalni stanovnik Doru Čioata kaže da su "krajem 1990-ih mnogi ljudi otišli u Italiju i Španiju". Čitava generacija stanovnika je nestala. Vlasnik preduzeća kaže da je pronalaženje radnika za bilo koje lokalno preduzeće sada gotovo nemoguće.
Planirana njemačka fabrika baruta vjerovatno će najaviti preokret za grad. Fabrika planira zaposliti oko 700 ljudi, od kojih bi mnogi stigli sa porodicama, što znači da bi se još stotine mogle preseliti u Viktoriju.
Dok se spušta na tlo, Muntean uzdiše. Dok sada postoji nada za grad vani, fabrika koju tako dobro poznaje vjerovatno će nastaviti da propada. Potpuno je zatvorena početkom 2025. godine nakon godina prepirki oko njene sudbine.
Rheinmetallov novi pogon biće izgrađen na zemljištu u vlasništvu historijske tvornice, ali neće koristiti infrastrukturu Viktorija hemijskog kompleksa. Lokacija je blagoslovljena visokokvalitetnom vodom koja je neophodna za proizvodnju baruta, ali Rheinmetall se odlučio za izgradnju novog pogona od nule na planinskom zemljištu.
Izgradnja novog pogona, koji će se zvati Viktorija Fabrika eksplozivnog baruta, trebala bi početi 2026. godine i očekuje se da će trajati tri godine. Rheinmetall je takođe najavio niz drugih planiranih projekata u Rumuniji, uključujući "centar izvrsnosti", gdje će se lokalna radna snaga obučavati za proizvodnju.