Svi pogledi bit će uprti u Njemačku ovog vikenda, dok se svjetski lideri okupljaju u Hotelu Bayerischer Hof na trodnevnoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
I dok će biti mnogo službenih izjava i važnih diskusija, možda najvažniji razgovori – o budućnosti Ukrajine – održat će se na marginama konferencije.
Mnoge od rasprava koje su prethodile konferenciji bile su o tome da li će izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Rusiju i Ukrajinu, Keith Kellogg, predstaviti svoj dugoočekivani plan mira u glavnom gradu njemačke pokrajine Bavarske.
Kellogg je za AP rekao da Bijela kuća razrađuje detalje o svim potencijalnim razgovorima.
"Kada se vratimo iz Minhena – želimo predsjedniku dostaviti opcije, tako da kada se on direktno uključi u mirovni proces, zna kako će to izgledati za njega", rekao je Kellogg.
Razgovori poprimaju oblik
Ono što je vjerovatno, rekao je jedan evropski diplomata za Radio Slobodna Evropa, bit će "neka vrsta kontura ili širokih poteza dogovora koji će se pojaviti u Minhenu", jer se očekuje da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i šef njegovog kabineta, Andrij Jermak, sastanu s Kelloggom i američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom.
Mogući razgovori Ukrajine s američkim ministrom inostranih poslova Marcom Rubiom i ministrom odbrane Peteom Hegsethom, koji takođe prisustvuju konferenciji, mogli bi biti održani.
Nekoliko evropskih lidera je zainteresovano za diskusiju o ratu, a vjeruje se da će vikend za Valentinovo biti ispunjen diplomatskim "speed datingom".
Šta će tačno proizaći iz tih razgovora, neizvjesno je, ali diplomate spekulišu da bi moglo doći do zamrzavanja konflikta, pri čemu bi Kijev, barem privremeno, prihvatio neka teritorijalna odstupanja u korist Rusije u zamjenu za sigurnosne garancije.
Dok zvaničnici NATO-a s kojima je Radio Slobodna Evropa razgovarao isključuju mogućnost trenutnog članstva Ukrajine u Alijansu, povećanje isporuka zapadnog naoružanja Kijevu smatra se realnijom opcijom.
Kellogg je prethodno govorio o mogućnosti održavanja izbora u Ukrajini u nekom trenutku, nešto što nije moguće prema ukrajinskom ustavu dok je na snazi vanredno stanje.
Trump je, pak, nedavno spomenuo mogućnost da Sjedinjene Države dobiju pristup ukrajinskim nalazištima rijetkih zemnih minerala "kao kompenzaciju za stotine milijardi koje je potrošio na pomoć Kijevu da se odupre ruskoj invaziji".
Ostaje pitanje - koliko je Kremlj voljan sklopiti dogovor s zapadnim zvaničnicima.
Dok je Rusija otvorena za razgovore sa Sjedinjenim Državama, Kremlj možda nije previše spreman na kompromise sada kada Moskva ima prednost u borbama.
Rok za taoce u Gazi
Osim Ukrajine, mnogi lideri u Minhenu će budno i nervozno pratiti situaciju u Pojasu Gaze, jer je rok za povratak izraelskih talaca iz Hamasovog zatočeništva podne 15. februara – tačno usred konferencije.
Trump je ranije upozorio "da se otkaže sve i neka izbije pakao" ako taoci ne budu oslobođeni.
- Hamas 'do daljnjeg obustavlja' oslobađanje izraelskih talaca jer Izrael 'krši dogovor'
- Izrael preti nastavkom borbi u Gazi ako u subotu ne budu oslobođeni taoci
- Arapska liga: Za arapski svijet neprihvatljivo raseljavanje Palestinaca iz Pojasa Gaze
Parlamentarni izbori u Njemačkoj, koji se održavaju samo sedmicu dana nakon sigurnosne konferencije, takođe će pružiti interesantnu pozadinu.
Trenutni centristički kancelar, Olaf Scholz, i njegov mogući nasljednik, lider centrističke desnice, Friedrich Merz, obojica će dočekati strane zvaničnike u Bavarskoj.
I dok bi tamo mogli izmjenjivati političke udarce, najvjerovatniji postizborni ishod je velika koalicija između njihovih stranaka.
Antimigrantskoj i proruskoj Alternativi za Njemačku (AfD), koja se očekuje da završi na drugom mjestu na izborima, zabranjeno je učešće na skupu, kao i populističkom ljevičarskom Savezu Sahre Wagenknecht, koja ima slična stanovišta i očekuje se da po prvi put uđe u Bundestag.
Očekuje se da će ove stranke zajedno dobiti više od četvrtine svih glasova, jer populistički vjetrovi pušu i Njemačkom.