Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja je u iznenadnoj posjeti Kijevu, upozorila je da ne treba nasjedati na rusku taktiku odugovlačenja u mirovnim pregovorima za okončanje rata u Ukrajini.
Odlazeća njemačka diplomatkinja, kojoj je ovo deveti put da posjećuje Ukrajinu otkako je Kremlj započeo invaziju u februaru 2022. godine, izjavila je da vjeruje da je Kijev spreman potpisati mirovni sporazum uslijed intenzivnih pregovora koje predvode Sjedinjene Države.
"Ukrajina je spremna za trenutni prekid vatre. Putin je taj koji odugovlači, ne želi mir i nastavlja svoj agresorski rat, što je kršenje međunarodnog prava", rekla je Baerbock u izjavi koju je podijelilo njeno ministarstvo.
"On se pretvara da je spreman pregovarati, ali ne odstupa ni za milimetar od svojih ciljeva", dodala je.
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Rusiji novim carinama na naftne proizvode ako Moskva blokira njegove inicijative za prekid vatre, a Baerbock je izjavila da bi sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu ove sedmice trebao naglasiti tu poruku.
"Na predstojećem sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, jasno ćemo staviti do znanja američkoj strani da ne trebamo pristajati na Putinove taktike odugovlačenja", rekla je Baerbock, koja vjerovatno neće biti dio nove koalicione vlade Njemačke.
"Jer sugerisanje mira nije mir", dodala je.
Dok je Trump pokazao svoju ljutnju prema Rusiji, Kremlj je izgleda ignorisao zabrinutost da bi komentari mogli omesti mirovne pregovore.
Putinov portparol, Dmitrij Peskov, rekao je novinarima 31. marta da Moskva nastavlja raditi sa Washingtonom na "implementaciji nekih ideja vezanih za ukrajinsko rješenje".
Trumpovi ljutiti komentari bili su usmjereni isključivo na Rusiju.
Trump je takođe rekao da će se ukrajinski lider Volodimir Zelenski suočiti s "velikim problemima" ako ne potpiše ključni sporazum o rijetkim zemnim mineralima s Washingtonom.
"On pokušava da se povuče iz sporazuma o rijetkim mineralima, a ako to učini, imat će problema, velike, velike probleme", rekao je Trump novinarima 30. marta u vezi s ukrajinskim predsjednikom.
"Dogovorili smo se oko rijetkih minerala. A sada on kaže, pa znate, želim ponovo pregovarati o sporazumu", dodao je Trump.
Ukrajinska vlada je 28. marta saopštila da još razmatra nacrt sporazuma sa Sjedinjenim Državama o rijetkim zemnim mineralima, uslijed medijskih izvještaja da je Washington nekoliko puta mijenjao uslove sporazuma.
Ukrajinska ministrica ekonomije Julija Sviridenko najavila je na sastanku vlade da će Kijev formirati svoj stav o sporazumu, ali da će poslanici iznijeti svoj stav tek kada bude postignut konsenzus. Prije toga, rekla je, javna rasprava bi bila štetna.
Ukrajina posjeduje značajne količine rijetkih zemnih minerala. Te sirovine su vrlo cijenjene zbog njihove upotrebe u tehnologiji sektora odbrane, kao i u uređajima kao što su računari, pametni telefoni i baterije.
Ukrajina i Sjedinjene Države su se ranije ovog mjeseca dogovorile da zaključe sveobuhvatan sporazum o razvoju ukrajinskih resursa rijetkih minerala. Napori za sklapanje sporazuma su propali 28. februara nakon verbalnog sukoba Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući.
U međuvremenu, Trump je 30. marta rekao da će uvesti sekundarne carine između 25 i 50 posto na svu rusku naftu ako osjeti da predsjednik Vladimir Putin blokira njegove napore za okončanje rata u Ukrajini.
Trump je tokom vikenda u telefonskom intervjuu za NBC rekao da je "veoma ljut" nakon što je Putin pozvao na uspostavljanje prelazne vlade u Ukrajini, koja bi mogla efikasno da izbaci ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Ako Rusija i ja ne budemo mogli postići dogovor o zaustavljanju krvoprolića u Ukrajini, i ako mislim da je to krivica Rusije, a možda i nije, ali ako smatram da je za to Rusija kriva, uvest ću sekundarne carine na naftu, svu naftu koja dolazi iz Rusije", rekao je Trump.
"To bi značilo da ako kupujete naftu od Rusije, ne možete poslovati u Sjedinjenim Državama", rekao je Trump. "Bit će carine od 25 posto na svu naftu, carine od 25 do 50 posto na svu naftu."
Dodao je da će trgovinske mjere biti uvedene u roku od mjesec dana ako se ne postigne sporazum o prekidu vatre.
Ovaj osjetljivi diplomatski trenutak dolazi nakon što je Bijela kuća 25. marta objavila da su se i Rusija i Ukrajina složile sa prekidom vatre i dozvoliti plovidbu Crnim morem, kao i sporazumom da ne napadaju energetske objekte one druge strane.
Kijev je naveo da će taj segment dogovora odmah stupiti na snagu, dok je Moskva saopštila da će slijediti djelomično ukidanje sankcija koje se odnose na ruske kompanije i banke uključene u međunarodnu trgovinu hranom.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Andriy Sybiha 1. aprila optužio je Rusiju da je ponovo napala energetsku infrastrukturu, rekavši da je ruski napad oštetio energetsku postrojenje u gradu Hersonu na prvoj liniji fronta, prekinuvši snabdijevanje strujom za 45.000 stanovnika.
Ruski zvaničnici su zauzvrat optužili Ukrajinu da koristi dronove za napad na električne trafostanice u dijelu Zaporoške oblasti pod ruskom kontrolom na jugoistoku Ukrajine i u južnoj ruskoj oblasti Belgorod.
Oštriji ton prema Putinu
Trumpovi komentari označavaju promjenu u odnosu na blaži pristup koji je Bijela kuća imala prema Rusiji otkako je američki predsjednik postavio okončanje rata u Ukrajini kao glavni prioritet vanjske politike. Također dolaze nakon što je ranije kritikovao Zelenskog, rekavši da je "umoran" od njegovog vođenja rata i nazvao ga "diktatorom bez izbora."
Trump je rekao za NBC da će ove sedmice razgovarati s Putinom.
Usred diplomatskih napora predvođenih SAD-om da se postigne sporazum o prekidu vatre, Rusija je bombardovala ukrajinski grad Harkiv.
Zračni napadi na sjeveroistočni ukrajinski grad rano 1. aprila povrijedili su tri osobe i izazvali požare u nekoliko industrijskih zgrada te oštetili dva vrtića, rekli su zvaničnici.
Dan ranije, Kijev je optužio Moskvu za "ratni zločin" nakon što su ruski dronovi napali vojnu bolnicu.
Napad je pogodio Harkiv, drugi najveći grad u Ukrajini, kao dio šireg napada koji je također zahvatio trgovački centar, stambene blokove i druge ciljeve, ubivši dvije osobe, prema navodima vlasti.
Generalštab ukrajinske vojske optužio je Rusiju za "kršenje normi međunarodnog humanitarnog prava" u napadu, koji je osudio kao "namjerno, ciljano granatiranje".
U izvještaju od 1. aprila, generalštab je rekao da je Rusija izgubila oko 916.770 vojnih lica od pokretanja pune invazije u februaru 2022. godine, uključujući 1.540 u posljednja 24 sata.
Podaci nisu nezavisno potvrđeni.
Analiza Međunarodnog instituta za strateške studije procijenila je sredinom februara da je najmanje 172.000 ruskih vojnika ubijeno i 611.000 ranjeno, od kojih je više od polovine teško ranjeno i nesposobno za daljnju borbu.
Za Ukrajinu, najmanje 46.000 vojnika je ubijeno, a oko 380.000 ranjeno, prema podacima koje je Zelenski naveo u februaru, a koje zapadni stručnjaci smatraju neadekvatnim prikazom stvarnog stanja.
Uz izvještavanje AFP-a i Reutersa
