Ministri odbrane NATO-a sastaju se 5. juna na posljednjem ministarskom sastanku prije velikog godišnjeg samita NATO-a 24. i 25. juna, kada će se u Hagu okupiti 32 šefa država i vlada vojnog saveza, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Tema sastanka je samo jedna: novac.
Očekuje se da će zvaničnici tada postići dogovor o novom cilju kada je u pitanju izdvajanje za NATO.
Kako većina članica saveza sada troši dva posto BDP-a na odbranu, novi cilj bit će 3,5 posto tzv. tvrde potrošnje, što se odnosi na vojne kapacitete poput tenkova, raketa i municije.
Prema riječima zvaničnika NATO-a koji su govorili za Radio Slobodna Evropa (RSE), jedino Španija izgleda ima problema s ciljem od 3,5 posto, ali se očekuje da će popustiti na ministarskom sastanku.
Španija je jedna od rijetkih zemalja koja još nije dostigla osnovni prag od dva posto, jer je prošle godine izdvajala samo 1,28 posto. Planirano povećanje vojnog budžeta je zasad u zastoju.
Problem u Madridu vezan je za dugogodišnje obećanje vlade lijevog centra koalicionim partnerima da će katalonski, baskijski i galicijski postati službeni jezici EU, što zahtijeva jednoglasnu podršku svih članica EU, a Španija to nije uspjela osigurati kada je ta tačka bila na dnevnom redu u Briselu 27. maja.
Iako pitanje jezika još nije u potpunosti odbačeno, nije određen novi datum za moguću odluku o toj temi.
NATO-ov 'meki' cilj potrošnje
Cilj od 3,5 posto nije jedina stvar o kojoj se čeka odluka. Očekuje se i postavljanje cilja od 1,5 posto BDP-a za ono što bi se moglo nazvati "mekom" potrošnjom, čime bi ukupna potrošnja na odbranu dostigla pet posto BDP-a.
Jedno od glavnih pitanja, o kojem će se vjerovatno pregovarati sve do samita, jeste šta tačno može biti uključeno u tih 1,5 posto.
Sigurno je da će tu spadati jačanje civilne spremnosti i cyber odbrane, ali saveznici lobiraju da se u ovu kategoriju uključi gotovo sve, prema glasinama: Njemačka želi uključiti i finansiranje svog medijskog servisa Deutsche Welle.
Još su dva pitanja koja možda neće biti uskoro riješena: vremenski okvir za postizanje cilja i način na koji će se to uraditi.
Spominje se godina 2032, ali bi taj rok mogao biti pomjeren na 2035., s obzirom na to da zvaničnici smatraju da nije realno da sve zemlje povećaju vojnu potrošnju do tada, zbog niskog privrednog rasta i značajnih budžetskih deficita.
Vodi se ozbiljna rasprava i o metodi dostizanja cilja – zvaničnici NATO-a predlažu povećanje potrošnje za 0,2 posto svake godine.
Većina zemalja, međutim, ne želi tako detaljan plan i više vole da troše povremeno, kada im budžetske okolnosti to dozvole.
To bi značilo da bi njihova izdvajanja za odbranu mogla znatno skočiti u godini kada naruče, naprimjer, veće količine tenkova ili aviona – i idealno, tada bi se približili cilju od 3,5 posto.
Gdje SAD stoji po pitanju NATO-ove potrošnje na odbranu?
Uostalom, upravo je Trump bio taj koji je evropskim saveznicima u NATO-u jasno stavio do znanja da moraju više izdvajati.
Prema riječima evropskih diplomata koji su govorili za RSE, Washington želi samo da cilj od 3,5 posto bude napismeno potvrđen na sastanku u Hagu – i zapravo ga ne zanima mnogo šta će uključivati preostalih 1,5 posto.
Međutim, postoji i velika transatlantska pogodba koja se nazire.
Sjedinjene Američke Države žele da potencijalni evropski skok u izdvajanjima za odbranu ide u korist američkih proizvođača oružja.
Međutim, s obzirom na zagušene lance snabdijevanja u Sjevernoj Americi, moglo bi imati smisla da se dio američke proizvodnje preseli u Evropu.
Drugim riječima: kupuj američko – u Evropi. Na primjer, Patriot sistemi koji će se proizvoditi u Njemačkoj ili F-35 avioni čiji će se dijelovi sklapati u Italiji.
A šta je s Ukrajinom?
Na sastanku ministara odbrane 5. juna barem će biti održana sjednica Vijeća NATO – Ukrajina. Ipak, čini se da takva sjednica neće biti održana i na samitu u Hagu, s obzirom na to da još nije potvrđeno prisustvo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Dan prije ministarskog sastanka, održaće se sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine (poznate i kao Ramstein grupa), saveza od 57 zemalja koje koordiniraju vojnu pomoć Kijevu. Po prvi put otkako je grupa osnovana prije tri godine, američki ministar odbrane neće prisustvovati.
Šef Pentagona Pete Hegseth neće stići u Brisel dok sastanak Kontakt grupe ne bude završen. S obzirom na to da SAD više nije na čelu, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo sada zajednički predsjedavaju grupom, a očekuju se nove najave vojne pomoći.
Saveznici NATO-a su Ukrajini u 2024. godini dali 50 milijardi eura pomoći, a cilj je da ove godine obezbijede još 40 milijardi.
Do sada je obećano više od 20 milijardi, ali postoji strah da taj cilj neće biti ispunjen, jer će zemlje prioritet dati vlastitoj odbrani, a Sjedinjene Države su nagovijestile da možda više neće slati oružje Kijevu jer žele pregovorima okončati sukob.