Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a rekao je da je pitanje da li dozvoliti Ukrajini da udari duboko u Rusiju raketama dugog dometa zapadne proizvodnje "politička rasprava", ali bi, s vojnog gledišta, to bilo u okviru legalnog prava Ukrajine.
Admiral holandske mornarice Rob Bauer rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u intervjuu 14. septembra da ukidanje ograničenja nije pitanje o kojem NATO raspravlja, ali da bi prema njegovom mišljenju kao vojnog vođe odgovor bio potvrdan.
"U skladu sa poveljom UN-a i u skladu sa zakonom o oružanom sukobu, ako vas napadne država, onda vam je dozvoljeno da se branite", rekao je Bauer. "Ta odbrana se ne zaustavlja na vašim granicama. Dozvoljeno vam je da zapravo napadate neprijatelja na njegovoj vlastitoj teritoriji."
Bauer je intervjuisan dok se Vojni komitet NATO-a -- najviši vojni organ Alijanse -- sastao u Pragu na dvodnevnoj konferenciji da razmotri strateški razvoj unutar Alijanse, u svjetlu odluka donesenih na samitu NATO-a u julu.
Sastanak je održan dan nakon što se britanski premijer Keir Starmer sastao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Bijeloj kući kako bi razgovarali o tome hoće li odobriti zahtjev Kijeva da koristi rakete dugog dometa protiv ciljeva u Rusiji.
Bauer je rekao da prijetnje koje su iznijeli ruski predsjednik Vladimir Putin i bivši predsjednik Dmitrij Medvedev kao odgovor na te rasprave pokazuju njihovu frustraciju zbog toga kako se rat odvija dvije i po godine nakon što ga je Rusija pokrenula.
"Mislim da je to prvenstveno dokaz koliko su frustrirani jer Rusija nije postigla nijedan od njihovih strateških ciljeva u Ukrajini", rekao je Bauer.
Putin je ranije ove sedmice rekao da će Zapad biti "u ratu" s Rusijom ako dozvoli Ukrajini da udari raketama dugog dometa zapadne proizvodnje, dok je Medvedev 14. septembra rekao da bi Rusija mogla uništiti glavni grad Ukrajine Kijev nenuklearnim oružja ako Zapad ukine svoja ograničenja.
Medvedev, koji sada služi kao zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti zemlje, također je rekao da bi Moskva mogla pribjeći nuklearnom oružju.
Bauer je rekao da se prijetnje moraju shvatiti ozbiljno, ali da je ono što NATO i drugi saveznici Ukrajine rade "u okviru povelje UN-a, u okviru međunarodnog prava". "I mi ćemo to nastaviti činiti."
U svom govoru na konferenciji, Bauer je pohvalio ukrajinsku vojsku jer je dokazala svijetu da nema "ništa što ne mogu učiniti" i da im je potrebna samo podrška saveznika da bi postigli svoje ciljeve.
"I oni će to imati -- ne samo sada, ne samo za vrijeme trajanja rata, već iu narednim decenijama", rekao je Bauer u komentaru na konferenciji.
NATO saveznici predvođeni Sjedinjenim Državama donirali su desetine milijardi dolara vojne opreme za pomoć Ukrajini u borbama u ratu, a Bauer je rekao da ukrajinske snage iz dana u dan postaju "sve više interoperabilnije" sa snagama NATO-a, približavajući zemlju NATO-u članstvo.
"Jednog dana stajaćemo rame uz rame pod zastavom NATO-a", rekao je on. "Ukrajina zaslužuje našu neprekidnu podršku, ne samo zbog toga ko su oni kao narod, već i zbog toga ko smo mi kao NATO."
Bauer je također rekao da je NATO-u potreban mnogo veći proizvodni kapacitet odbrambene industrije i da mora biti bolje koordinisan kako bi se povećalo odvraćanje.
"Što više pojačamo naše odvraćanje, to imamo veće šanse da zaštitimo slobode koje su nam važne i spriječimo da rat ikada uđe na naše tlo", rekao je.
Veći izdaci za odbranu
General-pukovnik vojske Karel Rehka, načelnik Generalštaba čeških oružanih snaga, takođe je prokomentarisao rat u Ukrajini, rekavši da je to pitanje opstanka Ukrajine i borbe za principe demokratije, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zbog čije odbrane NATO i postoji.
"Imperativ je da mi -- u vrhu naše vojske -- pružimo svu potrebnu pomoć Ukrajini, bilo u obliku obuke ili snabdijevanja oružjem i drugom vojnom opremom", rekao je Rehka u obraćanju na konferenciji 14. septembra
"Podržavajući Ukrajinu, jačamo i naše jedinstvo i obuzdavamo rusku prijetnju", naglasio je.
Ukrajinska artiljerija se bori da zaustavi rusko napredovanje na Pokrovsk
I Bauer i Rehka složili su se oko potrebe za većim izdacima za odbranu, pri čemu je Rehka rekao kako je "očigledno da dva procenta BDP-a za odbranu neće biti dovoljno."
Rehka je takođe upozorio da prijetnje iz Rusije dolaze ne samo na konvencionalnom bojnom polju, već i u obliku hibridnih taktika, sajber napada, kampanja dezinformacija i kinetičkih akata nasilja.
"Sve ove akcije su osmišljene da posijaju strah i potkopaju jedinstvo naših društava. Stoga moramo imati širok pristup... koji integriše naše konvencionalne vojne sposobnosti sa snažnom sajber odbranom i snažnom civilno-vojnom saradnjom", konstatovao je češki general.