Niko ne može garantirati Sjevernoj Makedoniji da, ako sad promijeni svoj Ustav, više neće biti prepreka na njenom europskom putu, rekla je komesarka Europske unije za proširenje Marta Kos u intervjuu za Europsku novinsku agenciju (ENR), čiji je MIA dio.
Odgovarajući na pitanje MIA-e mogu li EU i države članice garantirati da nakon provedbe ustavnih amandmana neće biti novih blokada zbog bilateralnih identitetskih, jezičnih ili povijesnih pitanja, Kos je rekla da ne može biti nikakvih garancija
"Razumijemo da ovo nije lako pitanje. Promjena Ustava. Razumijemo i vrlo je ljudski i razumljivo da vaša država želi imati garancije nakon svega što je proživjela. Jamstava ne može biti, ali ono što očekujem od svih država članica je, kada su u pitanju bilateralna pitanja, da se razgovori vode u dobroj vjeri i s vizijom da se postigne kompromis", rekla je Kos u intervjuu.
Kos ističe da to ne znači da Europska komisija ne radi na tome da pomogne Sjevernoj Makedoniji da započne pregovore o klasterima te naglašava da je osobno angažirana oko bilateralnog pitanja s Bugarskom.
Europska povjerenica danas (16. travnja) odlazi u Sofiju na sastanke sa bugarskim političarima.
"Bilo bi najbolje da se bilateralna pitanja ne miješaju u pristupni proces. To ne znači da bilateralna pitanja nisu važna. Znate, mogu razumjeti da se Mađarska bori za svoju manjinu (u Ukrajini). Mogu razumjeti da Bugarska radi isto, ali loše je kada se to pitanje miješa u pristupni proces", kaže Kos.
Kos je izrazila nadu da će se uskoro naći rješenje za deblokadu pristupnog procesa Sjeverne Makedonije te da će onda moći započeti pregovori u klasterima bez ikakvih novih uvjeta.
"Zato kažemo, molim vas, napravite reforme i budite spremni za otvaranje prvog klastera", rekla je komesarka EU za proširenje Kos.
Europska povjerenica ističe kako u sadašnjim okolnostima u potpunosti razumije frustraciju ljudi u Sjevernoj Makedoniji. Najnovije istraživanje Instituta za demokraciju Societas Civilis pokazalo je da većina građana, odnosno 62 posto, podržava buduće članstvo Sjeverne Makedonije u EU.
Građani također ostaju podijeljeni oko sljedećih koraka koje bi zemlja trebala poduzeti u procesu europskih integracija.
Prema istom istraživanju, samo 20 posto ispitanika smatra da su ustavne promjene nužan sljedeći korak. Postotak više, odnosno 21 posto, smatra da pregovore s EU treba prekinuti, a isto toliko da treba promijeniti pregovarački okvir.
Komesarka Kos je pak istaknula da, iako postoji nova dinamika u procesu proširenja, ona ostaje utemeljena na zaslugama, ali ono što sada pozitivno utječe je da postoji nova vizija Europske unije za ubrzanje pristupanja.
"Mi se također, posebno kroz Plan rasta, suočavamo s nekom vrstom pritiska kolega, posebno na zapadnom Balkanu. A onda imamo razlike. Na primjer, znate, Albanija je bila zajedno sa Sjevernom Makedonijom. Albanija je stvarno dobro napredovala. Ali nećemo ostaviti nijednu zemlju. Jako smo predani tome da ih sve uvedemo u Europsku uniju. Ali, naravno, držat ćemo se zasluga i vidjet ćemo", rekla je Kos u intervju za European Newsroom.
Inače, makedonsko-bugarski odnosi narušeni su nakon bugarskog veta na početak makedonskih pregovora za pristupanje EU, jer Bugarska ne priznaje makedonski jezik i dijelove povijesti te se žali na diskriminaciju svojih građana u zemlji.
Sofija je povukla veto na početak pregovora s EU 2022. godine nakon što je Skopje prihvatilo francuski prijedlog koji je, pored ostalog, predviđao da bugarski narod postane dio makedonskog ustava.
Uvjet za održavanje druge međuvladine konferencije s EU na kojoj će biti otvoreni pregovarački klasteri je uključivanje bugarske zajednice u preambulu.
