Sundet Pernebek se prošle godine preselio u Rusiju zbog dobro plaćenog posla koji bi mu omogućio da plati vjenčanje.
Ali u maju, 26-godišnji Kazahstanac našao se na listi stranaca poginulih dok su se borili za Rusiju u skoro četverogodišnjem ratu u Ukrajini.
Njegovo ime objavio je ukrajinski državni projekt "Želim živjeti", koji identifikuje strane borce na ruskoj strani.
"Otprilike pet ili šest mjeseci nakon što je moj sin otišao u Rusiju, redovno je zvao svoju majku", rekao je njegov otac Bauyrzhan za Kazahstanski servis Radija Slobodna Evropa.
"Tokom posljednjeg poziva rekao je: 'Idem raditi u šumovito područje na 10 dana, tamo je loš signal, pa se ne brinite ako se ne javim'. Nikad se više nije javio."
Roditelji su kontaktirali Ambasadu Kazahstana u Moskvi da im pomogne da ga pronađu, ali nisu dobili odgovore. Kažu da mu je ponuđen dobro plaćen posao u Rusiji, ali ne znaju kako je završio u Ukrajini.
Otac kaže da su održali simboličnu sahranu za sina, ali da neće prestati da ga traži.
"Molili smo za njega, održali sahranu", rekao je. "Ali dok ga ne vidim svojim očima i ne sahranim ga sam, neću prestati da ga tražim."
Prema ukrajinskom projektu "Želim živjeti", vjeruje se da je Pernebek među stotinama ljudi iz srednje Azije koji su poginuli ili nestali otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu. Na listi su više od 400 Tadžika, skoro 300 Kazahstanaca, preko 100 Uzbekistanca te desetine Turkmena i Kirgiza.
Hiljade muškaraca iz srednje Azije navodno su se pridružile ruskim snagama u Ukrajini. Neki su privučeni ponudama dobro plaćenih poslova, dok su drugi – uglavnom zatvorenici – prisiljeni da se pridruže ruskoj vojsci.
Tačan broj boraca iz srednje Azije nije poznat, ali projekt "Želim živjeti" procjenjuje da je najmanje 3.000 muškaraca otišlo da se bori u Ukrajinu. Kažu da je stvarni broj vjerovatno mnogo veći.
Podaci dolaze iz izvještaja s bojišta, ispitivanja zarobljenika i molbi porodica koje traže nestale.
Radio Slobodna Evropa nije mogao nezavisno potvrditi imena i brojke koje je objavio projekt.
"Lista nije potpuna", rekao je portparol projekta Vitalij Matvijenko. "Stvarni broj poginulih ili nestalih Kazahstanaca vjerovatno je višestruko veći."
"Samo iz Kazahstana mjesečno primimo više od 50 zahtjeva od porodica koje traže svoje rođake", dodao je.
Stručnjaci kažu da su siromaštvo, nedostatak radnih mjesta u srednjoj Aziji i uspješna ruska propaganda glavni razlozi zbog kojih se ljudi iz tog regiona pridružuju ruskom ratu.
"Neki ljudi su pod uticajem ruske propagande. Gledaju rusku televiziju i vjeruju da se bore za plemenit cilj", rekao je kazahstanski vojni analitičar Ermek Seitbattalov za Radio Slobodna Evropa. "Drugi su jednostavno prevareni obećanjima o visokoj plati ili ruskom državljanstvu."
Seitbattalov je dodao da zbog nezaposlenosti i niskih plata, ruski regruteri lako pronalaze ljude iz srednje Azije koji su očajni da prehrane porodicu.
"Otvorite bilo koji sajt za zapošljavanje i vidite oglase za posao u Sibiru, Irkutsku ili na Dalekom istoku – visoke plate, lagan posao. Iza nekih od tih oglasa kriju se vojni regruteri koji šalju ljude na ratište", rekao je.
Akbar Qurbonov, 23-godišnji radnik migrant iz Uzbekistana, rekao je da je potpisao ugovor za dobro plaćen posao vozača u ruskoj oblasti Rostov-na-Donu, koja graniči s Ukrajinom.
U video snimku koji je dobio Radio Slobodna Evropa, Qurbonov kaže da je kasnije shvatio da je ugovor zapravo bio pristupanje ruskoj vojsci, te da je završio u istočnoj ukrajinskoj regiji Luhansk, koja je uglavnom pod kontrolom ruskih snaga. Na snimku moli uzbekistanske vlasti da mu pomognu da se vrati kući.
Radio Slobodna Evropa nije mogao nezavisno potvrditi njegove tvrdnje.
Qurbonovova majka, Ruzigul Boboeva, rekla je da je tražila pomoć od uzbekistanskih vlasti da vrate njenog sina iz Ukrajine, ali da nije dobila značajnu podršku.
Moskva je također regrutovala stotine ljudi iz srednje Azije iz zatvora, pritvorskih centara i centara za migrante širom Rusije.
Vlade srednjoazijskih zemalja više puta su upozorile svoje građane da ne učestvuju u vojnim sukobima u inostranstvu, što je krivično djelo koje se kažnjava dugotrajnim zatvorskim kaznama. Međutim, samo mali broj slučajeva je dosad stigao do suda.