Novoizabrani sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Marin Vukoja preuzeo je tu dužnost, nakon što je dao i potpisao svečanu izjavu. u petak 31. maja.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH imenovao je u srijedu, 29. maja, Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH iz tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Vukoja je na tu poziciju imenovan nakon što je bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić 2022. otišao u penziju.
Ustavni sud BiH sačinjava devet sudija.
Od tog broja, Zastupnički dom entiteta Federacija BiH bira četvoricu, koji su u dosadašnjoj praksi bili dva Bošnjaka i dva Hrvata. Narodna skupština entiteta Republika Srpska bira dvojicu.
Preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i oni su stranci, a propisano je da ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.
Na sjednici te pravosudne institucije koja je održana 30. i 31. maja imenovana je nova predsjednica Ustavnog suda BiH Seada Palavrić.
Ustavni sud BiH se suočava s nedostajućim brojem sudija iz Republike Srpske, što dovodi u pitanje održavanje plenarnih sjednica.
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, ranije je najavio kako imenovanja iz RS neće biti dok Ustavni sud BiH ne napuste strane sudije.
Zbog nedostatka sudija, Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutno ne razmatra desetine apelacija koje su uputili građani, jer ne može održavati redovne sjednice.
Najviša sudbena instanca je prisiljena predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama i to samo one za koje ocijeni da su hitni.
RS ne može odlučivati o državnoj imovini
Ustavni sud BiH na sjednici u petak donio je i odluku da entitet Republika Srpska nema nadležnost da odlučuje o nepokretnoj državnoj imovini, što je vlast RS-a pokušala usvajanjem entitetskog zakona.
Razmatrajući zahtjev Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 11 delegata Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i pet delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Sud je utvrdio da Republika Srpska "nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet osporenog zakona (pitanja nepokretne državne imovine) jer je to, u skladu s relevantnim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti BiH".
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su u 28. decembra 2022. godine usvojili Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS. Zakon s istim nazivom je NSRS usvojila i ranije, ali je taj zakon poništio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Ustavni sud je utvrdio i da određene odredbe Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj nisu u skladu s Ustavom BiH.
Odluka o šumskom zemljištu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvažio je na sjednici zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda Bosne i Hercegovine Kemala Ademovića te privremeno van snage stavio odluku Vlade Federacije o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene.
Vlada Federacije BiH usvojila je krajem prošle godine novu odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju.
Iz Vlade je tada poručeno da se ona razlikuje od propisa iz 2012. te da je cilj zaštititi državnu imovinu. Također, premijer Nermin Nikšić je rekao da je donesena nakon konsultacija sa Uredom visokog predstavnika u BiH (OHR).
U prvoj verziji te odluke bilo je predviđeno da je za promjenu namjene državnog šumskog zemljišta potrebna suglasnost Pravobranilaštva BiH. Međutim, ta odredba je naknadno izbrisana.
Ustavni sud BiH je nekoliko puta presuđivao da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.
Osporena je i privremeno obustavljena primjena odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu bh. entiteta Republika Srpska a koje se nalaze na Jahorini.
Ovaj zahtjev prema Ustavnom sudu BiH podnijelo je 13 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
