Hrvatska ne odustaje od traženja da Srbija vrati umjetnine odnesene u Srbiju sa dijelova Hrvatske koji u u ratu bili pod kontrolom pobunjenih Srba. Na posljednjem sastanku međudržavnog povjerenstva, Srbija je uvjetovala da se prvo obnove objekti u kojima su umjetnine ranije bile, i da tek onda slijedi povrat. Hrvatska predlaže povrat u privremene depoe po najstrožim pravilima struke u kojima bi umjetnine dočekale obnovu objekata. Dogovor nije na vidiku.
Od posljednjeg sastanka Međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i Republike Srbije prošlo je preko godinu i po dana, pa ne treba ni čuditi da se počelo komunicirati preko medija. Službeni Beograd poručuje da i dalje ne planira vratiti preostalih 1065 kulturnih dobara iz objekata Srpske pravoslavne crkve i manastira koji su, s obrazloženjem da ih se nosi na konzervaciju, u ratu početkom devedesetih odneseni iz dijelova Hrvatske koji su tada bili pod kontrolom samoproglašene „Republike Srpske Krajine“, dok se ne obnove objekti u koje će biti vraćeni. Hrvatska do dovršetka obnove tih objekata nudi da umjetnine budu smještene u depoe za privremenu pohranu, koji odgovaraju najvišim standardima čuvanja umjetnika.
„Na zadnjem sastanku koji je održan u lipnju 2015. dogovoreno je što bi se vratilo neovisno o uređenim ili neuređenim depoima, i to se već točno preciziralo što bi se vratilo što bi se vratilo u Osječko-baranjsku, a što u Dalmatinsku eparhiju. Mi smo ponudili srpskoj strani depoe koji su zaista uređeni, gdje bi se predmeti konkretno iz manastira Krka mogli vratiti, međutim oni se s time ne slažu“, kaže načelnica Sektora za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i članice Međudržavnog povjerenstva Ranka Saračević Würth.
Ideja je da se u sklopu manastira Krka obnovi manastirska riznica, koja je sa 700 eksponata najveća manastirska riznica u Hrvatskoj i četvrta po veličini u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
„Mi smo od 2007. do 2016. u manastir Krka uložili 3.246.000 kuna (oko 430.000 eura), a za ovu godinu je traženo – kako bi se to sve skupa dovršilo – još 2.600.000 kuna (oko 350.000 eura). Mi obnavljamo taj manastir, međutim dovršetak obnove ovisi o financijskim sredstvima. Znate i sami kako stoje stvari, prema tome ne možemo garantirati da će baš sve biti u ovoj godini odobreno.“
Ne radi se o povratu sakralnih umjetnina Srpske pravoslavne crkve samo u Dalmaciji, već i u Slavoniji, gdje je dio već vraćen, a dio je još na restauriranju u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu. Neke umjetnine iz Slavonije za prvu ruku mogu po povratu, a do dovršenja obnove objekata iz kojih su odnesene biti u patrijaršiju u Dalju, pitanje je i što sa vraćanjem umjetnina u crkve u dalmatinskom zaleđu gdje jedva da još ima ljudi, pa se postavlja pitanje sigurnosti itd, a sve to su stvari koje se – po ocjeni naše sugovornice - mogu i trebaju rješavati na sastancima međudržavnog povjerenstva. U obje države su sada na čelu povjerenstava ljudi koje su imenovali bivši ministri, pa će i to malo odgoditi sljedeći sastanak. Ali u hrvatskom Ministarstvu kulture kažu kako im je to visoko na listi prioriteta, a tako je vjerojatno i kod njihovih kolega u Beogradu.
U samom manastiru Krka ne pristaju da se umjetnine iz njihovog manastira vrate na neku privremenu lokaciju u Hrvatskoj, dok se ne dovrši kompletna obnova manastira koja bi, ako se nastavi dosadašnjim tempom, kazao je u pisanoj izjavi arhimandrit Nikodim Kosović, iguman manastira Krka, mogla potrajati i desetak godina. „Pored riznice manastira Krke radi se i na sređivanju Muzeja Pravoslavne Eparhije dalmatinske u Šibeniku gde bi bile izložene i smeštene umjetnine iz ostalih hramova Eparhije dalmatinske“, navodi se u njegovoj izjavi.
Facebook Forum