"Zauzimanje jasnog stava o ugovoru Crne Gore i Emirata vezalo bi ruke Evropskoj komisiji (EK), što mislim da žele da izbjegnu", smatra analitičar Evropske inicijative za stabilizaciju Kristof Bender.
Odgovarajući na pitanje zašto Brisel ne odgovara na pozive da se odredi o ovom sporazumu Bender za Radio Slobodna Evropa(RSE) navodi da oni ne žele prekid procesa pridruživanja u kome je Crna Gora najozbiljniji kandidat.
Na jasnom izjašnjenju EK po pitanju sporazuma Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji je potpisala Vlada a potvrdila Skupština, insistira predsjednik Crne Gore, dio opozicije i civilnog sektora.
Oni smatraju da je sporazum u suprotnosti sa pravnim tekovinama Evropske unije, da suspenduje Ustav i domaće zakone u oblastima nabavki i konkurencije, ekologije.
A upravo ta pitanja se tretiraju poglavljima : 4- Sloboda kretanja kapitala, 5- javne nabavke, 8- konkurencija i 27- zaštita životne sredine, koje Vlada planira da zatvori u pregovorima sa EK do kraja godine.
Cilj Vlade je da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi dvije godine kasnije Crna Gora bila primljena u članstvo u EU.
Za ovu godinu je planirano zatvaranje šest poglavlja.
Evropska unija - nekoliko stavova
Na pitanje RSE upućeno Evropskoj komisiji 23. aprila, da li Sporazum Crne Gore i Emirata može uticati na planirano zatvaranje pregovaračkih poglavlja, portparol Komisije kratko je odgovorio:
"Notirali smo Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina između Crne Gore i UAE."
Dvadeset dana ranije, 4. aprila iz Delegacija EK u Crnoj Gori su za RSE saopštili da Crna Gora treba da ostvaruje ekonomski rast u skladu sa standardima Unije:
"To znači da Crna Gora ima obavezu, da u potpunosti primjenjuje principe jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti prilikom sprovođenja svih ugovora i sporazuma koji budu zaključeni u okviru sporazuma o saradnji sa UAE."
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je 16. aprila rekla da EU prati dešavanja oko sporazuma Crne Gore i Emirata i da zemlja "sa statusom kandidata za članstvo nosi sa sobom neke stvari".
Interes proširenja važniji od Sporazuma?
Prvenstveni interes Evropske komisije je da obnovi i pospješi proces pridruživanja, pojašnjava Bender.
Kako kaže, EU je stvorila utisak da taj proces ponovo kreće, početkom pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, otvaranjem nekoliko poglavlja sa Albanijom i zatvaranjem nekoliko sa Crnom Gorom.
Brisel ne želi, kako kaže, nakon godina zastoja, ponovo prekid:
"Budući da su procesi u Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Srbiji i BiH 'zaglavljeni', nema mnogo zemalja u kojima je napredak moguć. Zbog toga mislim da EK pokušava pažljivo da odigra svoje karte. Zauzimanje jasnog stava o ovom ugovoru bi Komisiji vezalo ruke, što mislim da želi da izbjegne", kaže Bender.
Dodaje i da "nekoliko država članica veoma pažljivo posmatraju" proces reformi u Crnoj Gori.
"Crna Gora ne treba da gaji iluzije da će biti sniženi standardi za pristupanje EU. Ako posmatračke zemlje ocijene da se Crna Gora ne kreće u pravom smjeru, neće se ustručavati da 'zadrže nagrade'", zaključuje Bender.
Predsjednikov uzak manevarski prostor
Nakon što je premijer Spajić 28 marta potpisao sporazume o ekonomskoj saradnji i o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE, Skupština je 23. aprila po hitnom postupku usvojila zakone koji ih potvrđuju.
Po proceduri o tim zakonima sada treba da se izjasni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je sporazume u više navrata ocijenio nezakonitim.
"Njime se u potpunosti poništavaju brojni važni zakoni Crne Gore, koji kao takav može biti suprotan našim evropskim aspiracijama", rekao je 24. aprila.
On može da ih potpiše ili da ih vratiti parlamentu na ponovno odlučivanje. U slučaju da ih vrati Skupština bi morala da o njima ponovo glasa.
Ukoliko ih ponovo usvoji, oni bi po drugi put bili poslati Milatoviću na potpisivanje. Po Ustavu, u tom slučaju on mora da ih potpiše, čime stupaju na snagu.
Oprečno o uticaju na evropski put
U Vladi Crne Gore su uvjereni da se Sporazumi sa UAE ne kose sa evropskim pravom, niti sa domaćim zakonodavstvom.
Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević je saopštila da nema kolizije između Sporazuma potpisanih sa Emiratima i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpisanog sa Evropskom unijom:
"Odgovorno tvrdim da smo u potpunosti usklađeni. Možemo imati međudržavne sporazume do 2026. bilo sa članicama EU ili drugim državama, koji imaju za cilj razvoj ekonomije Crne Gore. Nećemo ugroziti evropski put niti izgubiti povjerenje partnera".
Na drugoj strani predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković iz opozicione Demokratske partije socijalista je uvjeren da će Sporazum sa UAE negativno uticati na evropske integracije.
Smatra da sporazum sa UAE krši najmanje dva člana iz Sporazuma za stabilizaciju i pridruživanje, o konkurenciji i javnim nabavkama.
"Vlada u junu namjerava da zatvori poglavlje 5- javne nabavke. Mi Sporazumom sa Emiratima suspendujemo Zakon o javnim nabavkama. Još dva poglavlja su ugrožena, 8 – konkurencija i 27 – zaštita životne sredine", rekao je Vuković.
Da će sporazum sa UAE zakočiti evropski put Crne Gore, tvrdi i Ana Novaković Đurović, poslanica opozicionog pokreta URA precizirajući da je suprotan direktivi EU 2014/24:
"Isključivanje javnih nabavki i konkursa se može sprovesti jedino u slučaju nekih hitnih katastrofalnih situacija za državu. A u toj situaciji mi nismo."
NVO: Posljedice će se osjetiti
Iz nevladinog sektora podsjećaju na izvještaj Evropske komisije za 2024. u kome se navodi da se od Crne Gore, u ovoj godini, očekuje da se fokusira "na povećanje transparentnosti u pogledu javnih nabavki ugovorenih na osnovu međudržavnih sporazuma".
U izvještaju se Crna Gora poziva na postizanje pune usklađenosti sa pravima i principima javnih nabavki EU.
Sporazum sa UAE koji u potpunosti oslobađa investitora procedura i poštovanja crnogorskog zakonodavstva u oblasti javnih nabavki navela je Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Ona je ukazala da je sporazum primjer netransparentne i potencijalno diskriminatorne prakse kojom se ugrožava zatvaranje poglavlja 8 – konkurencija.
Ipak, najveću zabrinutost su NVO izrazile prema uticaju ugovora na poglavlje 27 – zaštita životne sredine.
Azra Vuković iz NVO "Green home" je navela da je područje ulcinjske Velike plaže proglašeno zaštićenim prirodnim područjem još 1968.
Zakonom o zaštiti prirode je zabranjeno preduzimanje radnji koje mogu prouzrokovati promjenu oblika ili izgleda zaštićenog objekta.
Prema najavama premijera Spajića na području Velike plaže u Ulcinju, arapski investitor planira da gradi mega turističke i stambene objekte, aerodrom ...
Ovakvim planovima protivi se i lokalna zajednica Ulcinja.