Predsednik Francuske, Emmanuel Macron, rekao je da se nada da će dijalog između Kosova i Srbije biti ponovo pokrenut "u narednim nedeljama".
On je ovu izjavu dao tokom zajedničke konferencije za novinare sa premijerom Albanije, Edijem Ramom, nakon što je upitan o kritikama predsednice Kosova, Vjose Osmani, da Evropska unija gubi kredibilitet.
"Proveli smo mnogo vremena u dijalogu između Beograda i Prištine. EU ima legitimitet da zahteva konkretan napredak u političkim pitanjima", rekao je Macron tokom svoje posete Albaniji, na jednodnevnom samitu Evropske političke zajednice.
On je pomenuo zabrinutost EU zbog "političkih i socijalnih teškoća" na Kosovu i u Srbiji i rekao da su ti stavovi EU poznati i da nisu ništa novo.
"Nije dobra ideja kada pokušavamo da podelimo linije ili pokušavamo da dovedemo u pitanje proces", dodao je Macron.
Zbog krize na severu Kosova, koje su povećale tenzije između dve zemlje, od septembra 2023. u Briselu nije održan nijedan krug političkog dijaloga, već su vođeni samo razgovori na nivou glavnih pregovarača.
Dan ranije, Osmani je pozvala Evropsku uniju da ukine kaznene mere protiv Kosova pre nastavka dijaloga između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
"Prvo moramo razgovarati o ukidanju mera od strane EU, jer to šteti i samom kredibilitetu EU", rekla je Osmani u Tirani.
EU je uvela kaznene mere protiv Kosova 2023. godine - nakon povećanja tenzija na severu zemlje - i nastavlja da ih drži na snazi uz obrazloženje da Kosovo još nije učinilo dovoljno za smanjenje tenzija u severnom delu naseljenom većinom Srbima.
U petak je Evropska unija saopštila da poslednje akcije kosovskih vlasti za zatvaranje paralelnih srpskih institucija na severu zemlje rizikuju eskalaciju tenzija i štete imidžu Kosova u svetu.
Reakcija evropskog bloka došla je nekoliko sati nakon što je Policija Kosova preuzela kontrolu nad zgradom koju je koristila Nacionalna služba za zapošljavanje, koja funkcioniše u okviru sistema Srbije. Akcija u petak bila je deo niza poteza preduzetih poslednjih dana, tokom kojih su kosovske vlasti preuzele kontrolu nad prostorijama Javnog komunalnog preduzeća "Ibarski vodovod", sportskom halom, gradskim muzejem i nekoliko drugih institucija koje funkcionišu u okviru sistema Srbije.
Zvanične vlasti u Prištini ih smatraju paralelnim i ilegalnim strukturama.