Lavrov u Zagrebu nakon 16 godina: Bliski stavovi o BiH

Europska unija nije baš spremna za dobre odnose s Rusijom, no Rusija ima dobre odnose s Hrvatskom, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon razgovora sa svojim hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom i potpisivanja dva međudržavna sporazuma.

„Kanale komunikacije treba držati otvorenima“, dodao je na tu temu Grlić Radman.

Oko Bosne i Hercegovine postoji velika razina bliskosti stavova – dvije države podržavaju izmjenu Izbornog zakona, konstitutivnost sva tri naroda i daytonska načela.

„Istaknuo sam da je u Bosni i Hercegovini od velike važnosti postići stvarnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda koji sami biraju svoje legitimne predstavnike“, kazao je hrvatski ministar Grlić Radman.

Lavrov je kazao kako je Rusija apsolutno suglasna sa hrvatskim kolegama da svaki konstitutivni narod ima pravi izabrati svoje predstavnike u sve organe vlasti, uključujući Predsjedništvo BiH. On je kazao kako podrška Daytonu znači tri konstitutivna naroda i dva entiteta i dodao svoj komentar protivljenju vlasti u Banjaluci ulasku BiH u NATO.

„Svi trebaju shvatiti da treba poštivati sva tri konstitutivna naroda, jer bez toga nema Bosne i Hercegovine kao države. A poštovanje Ustava i Daytona automatski znači i poštivanje stava Republike Srpske o vojnoj neutralnosti“, kazao je Lavrov.

Dodao je da je za njega Ured visokog predstavnika u BiH anahronizam, kazao da vlasti u Prištini trebaju poraditi na formiranju zajednice srpskih općina na Kosovu, i generalno ocijenio da Sjedinjene Države potkopavaju pravoslavlje svugdje, pa i u Ukrajini, i opstruiraju suradnju zemalja Istočnog Mediterana sa Rusijom.

Ovo je njegov prvi posjet Hrvatskoj nakon punih 16 godina.

Rusko zaobilaženje Hrvatske

„Radi se o važnom posjetu koji će apsolutno imati utjecaja na događaje na Zapadnom Balkanu“, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE)urednik vanjskopolitičkog portala euractiv.hr Željko Trkanjec.

On podsjeća da je Lavrov i ranije dolazio u regiju, ali da je posjećivao Beograd i Sarajevo, ali ne i Zagreb. Razlozi su brojni – hrvatsko odbijanje da se ruski naftovod „Družba“ poveže sa Jadranskim naftovodom i dobije mogućnost punjenja tankera ruskom naftom na Krku i prodaje po svijetu, hrvatski ulazak u NATO i priklanjanje Americi, a ne Rusiji u vanjskopolitičkim pitanjima.

„Rusija ju je na svoj način svjesno zaobilazila. Nakon toga slijedio je novi udarac, a to je Krim, gdje je Hrvatska po pitanju sankcija Rusiji čvrsto stala uz Europsku uniju, zatim je uslijedio istup premijera Andreja Plenkovića u Kijevu kada je rekao da će Hrvatska ponuditi Ukrajini svoja iskustva iz mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja, kako bi privukla natrag područje Donjecka i Luhanska, što je u Moskvi izazvalo apsolutnu histeriju. Dakle, razumljivo je da je Lavrov zbog navedenih razloga svih tih godina izbjegavao Hrvatsku“, kaže Trkanjec.

Po njegovoj ocjeni, sada se situacija promijenila jer je očito da će se sa Bosnom i Hercegovinom nešto u relativno skorom razdoblju zbivati.

„Dolazi do promjene američke politike, sada se i Europska unija postavila kao geopolitički čimbenik i Rusija se sada vraća svojoj politici koju je još početkom devedesetih definirao prvi ruski ambasador u Hrvatskoj Leonid Kerestedžijanc, koja glasi 'jedna noga u Zagrebu, druga noga u Beogradu'. Osm toga, Lavrov je vrlo jasno dao do znanja koji su stavovi Rusije kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, koja je apsolutno najveći hrvatski vanjskopolitički izazov, i dobio je – nadam se – precizne odgovore hrvatske strane“, dodao je naš sugovornik.

O bilateralnim regionalnim temama

Lavrova su primili i hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.

Prema priopćenju iz Milanovićevog ureda nakon susreta s Lavrovom, „razgovaralo se o političkim i gospodarskim odnosima između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, o situaciji u jugoistočnoj Europi i mogućnostima unapređenja odnosa Ruske Federacije s Europskom unijom čija je Republika Hrvatska članica“.

Prema priopćenju iz Plenkovićevog kabineta, „razgovor je potvrdio dobre bilateralne odnose i gospodarsku suradnju Hrvatske i Rusije. Razmijenjena su mišljenja o situaciji u jugoistočnoj Europi, globalnim temama te daljnjoj borbi protiv COVID-19. Istaknuta je važnost turizma u hrvatsko-ruskim odnosima, gdje se očekuje dodatni zamah nakon završetka pandemije COVID-19.“ Također, izražena je obostrana želja za nastavkom bilateralnog dijaloga, a Plenković je pozvao ruskog premijera Mihaila Mišustina da posjeti Hrvatsku.

Formalno, povod Lavrovljevom dolasku bio je potpisivanje Programa suradnje u području kulture između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije za razdoblje 2020.-2022 i Plana konzultacija između Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije za razdoblje 2021-2022, kao i otvaranje nove zgrade

Posjet je dva puta bio odgađan, prvi puta u proljeće, a potom u listopadu, oba puta zbog epidemioloških razloga.

Dok je Lavrovljev posjet Beogradu u utorak (15. studenog) protekao u ružičastim tonovima izvrsnih odnosa Moskve i Beograda, posjet Bosni i Hercegovini istog dana protekao je nešto drugačije. Zbog toga što je Lavrova prvo primio srpski član bh. Predsjedništva Milorad Dodik i to u prostoru bez zastave države BiH, preostala dvojica članova Željko Komšiž i Šefik Džaferović odbili su susret s njime, optužujući ga za nepoštovanje BiH kao države.

Lavrov je već jednom bio u Zagrebu, u prosincu 2004. godine, u prvoj godini svog prvog mandata kao ruski ministar vanjskih poslova.