Vođa pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti (Albin Kurti) izjavio je 10. maja da neće mijenjati kandidata za predsjednika Parlamenta, uprkos nedostatku glasova, rekavši da je imenovanje predsjednika Parlamenta i formiranje novog Parlamenta dužnost svih parlamentarnih stranaka.
"Skupštinu ne osniva pobjednik, bez obzira da li je apsolutni ili relativni pobjednik, Skupštinu osnivaju svi zajedno; prvoplasirani zajedno sa drugim, trećim mjestom i srpskom i nesrpskom manjinom", rekao je Kurti na sastanku Generalnog vijeća njegove stranke.
Tri mjeseca nakon izbora 9. februara, Kosovo i dalje nema funkcionalnu Skupštinu, jer poslanici trinaest puta zaredom nisu uspjeli da konstituišu novu Skupštinu.
Pokret Samoopredjeljenje je pobijedio, osvojivši 48 poslaničkih mjesta, 13 manje od minimalno 61 potrebnog za samostalno upravljanje.
Samoopredjeljenje ne uspijeva osigurati 61 glas potreban za izbor Aljbuljene Hadžiju (Albulena Haxhiu) na mjesto predsjednice Skupštine.
Demokratska partija Kosova (DPK) i Alijansa za budućnost Kosova (ABK) smatraju Hadžiju "kontroverznom figurom", dok Demokratski savez Kosova (DSK) kaže da neće podržati nijednog kandidata Samoopredjeljenja za predsjednika parlamenta.
Međutim, Kurti je dan prije naredne sjednice 11. maja ponovio da Samoopredjeljenje ne namjerava istaknuti nijednog drugog kandidata osim Hadžiju.
"Naš prijedlog je Aljbuljena Hadžiju, dok će drugi predložiti svog kandidata kada dođe njihov red. Kao pobjedniku izbora, to mjesto pripada nama", rekao je Kurti.
Hadžiju nije uspjela na šest sjednica dobiti više od 57 glasova, a nakon toga, narednih sjednica, predsjedavajući konstitutivne sjednice - koji dolazi iz Samoopredjeljenja - predlagao je formiranje komisije koja će nadgledati tajno glasanje za predsjednika.
Kurti je kritikovao parlamentarne stranke – DPK, DSK, ABK, NISMA i Srpsku listu – zbog neučešća u glasanju, što je onemogućilo formiranje komisije.
"Nismo blokirali, jer smo predložili našeg kandidata. Da to nisu učinili, blokirali bismo. Nismo blokirali, jer smo glasali za, blokatori su oni koji glasaju protiv ili uopšte ne glasaju kako bi spriječili kvorum", dodao je Kurti.
'Na Kosovu nema institucionalne niti političke krize'
Uzastopni neuspjesi u konstituisanju nove Skupštine produbili su politički zastoj u zemlji, izazivajući zabrinutost zbog institucionalne paralize i smatraju se testom zrelosti države Kosova.
Gzim Visoka (Gëzim Visoka) profesor studija mira i sukoba na Univerzitetu u Dublinu u Irskoj, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi trenutna kriza i politička paraliza na Kosovu trebale poslužiti kao podsticaj za preispitivanje i obnovu političke kulture. Naglasio je da je ovo test zrelosti Kosova kao države i njegove sposobnosti da mijenja vlade i ovlasti bez međunarodne intervencije ili nadzora.
"Paradoksalno je da su sadašnje stranke pozivale na nezavisnost Kosova od međunarodnog nadzora, ali sada imaju poteškoća da ga učine funkcionalnim i samoodrživim", rekao je Visoka.
Ipak, Kurti koji je trenutno vršilac dužnosti premijera, odbacio je ove procjene, rekavši da Kosovo ima funkcionalne institucije.
"Na Kosovu nemamo institucionalnu ili političku krizu. Na Kosovu imamo određeni ustavni vakuum. Nemamo krizu jer mehanizmi i institucije države funkcionišu", rekao je Kurti.
"Kosovo ima Vladu, premijera i ministre na vlasti, ali Kosovo nema Skupštinu. Ne može biti nove Vlade bez nove Skupštine", dodao je.
Uprkos nekim nedavnim potezima za prekid zastoja, ne postoji dogovor između parlamentarnih stranaka.
DSK, koja je osvojila treće mjesto, osvojivši 20 mjesta, odbacila je ponudu Samoopredjeljenja za vladajuću koaliciju.
Umjesto toga, lider DSK Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku) pozvao je na formiranje prelazne vlade među parlamentarnim strankama do imenovanja predsjednika zemlje, tj. u aprilu 2026. godine, kada ističe mandat sadašnje predsjednice Vjose Osmani.
Dok se Samoopredjeljenje odmah usprotivilo ideji takve vlade, druge parlamentarne stranke su izrazile spremnost za razgovore.
Kurti je 10. maja ponovio stav svoje stranke, rekavši da "želimo funkcionalnu, a ne prelaznu vladu".
Pad indeksa slobode medija
Kurti je odbacio nalaze iz godišnjeg izvještaja o slobodi štampe na Kosovu organizacije Reporteri bez granica, rekavši da na Kosovu nema nedostatka slobode štampe, te je pozvao medije na "reformu i poboljšanje".
Kosovo je zabilježilo najveći pad u posljednjih 15 godina u godišnjem indeksu slobode štampe organizacije Reporteri bez granica, zauzimajući 99. mjesto u svijetu od 180 zemalja.
"Dubok pad indeksa medija je za žaljenje. Na Kosovu postoji sloboda izražavanja i sloboda medija, ja sam svjedok tome iz iskustva i života ovdje", rekao je Kurti.
Kurti je naveo da je njegova vlada tokom proteklog četverogodišnjeg mandata "prestala finansirati medije kako ne bi uticala na njih", te da "nema nijednog vlasnika medija u vladi kako ih ne bismo kontrolisali".
"Na Kosovu su mediji slobodni, situacija u koju su se našli nije rezultat utjecaja Vlade, već kontrole vlasnika i nedostatka profesionalizma. Odgovornost je na medijima, na njima je da se reformiraju, što znači da žele reformirati i poboljšati se, što znači da žele poboljšati se", rekao je.
