Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u Potočarima kako mlade generacije moraju znati šta se dogodilo u julu 1995. godine u Srebrenici.
Schmidt je učestvovao na Međunarodnoj konferenciji koja je održana u Memorijalnom centru u Potočarima, pod nazivom "Osnaživanje kroz sjećanje - Održavanje međugeneracijske odgovornosti".
Na konferenciji je prisustvovalo 170 stručnjaka iz ove oblasti, kao i delegacije brojnih zemalja iz cijelog svijeta.
"Poruka sa ovog skupa je da sada moramo ostvariti sjećanje za mlade generacije šta se ovdje dogodilo, šta je bilo i šta se nikad ne smije ponoviti. Zaborav je, u stvari, drugi zločin nad ljudima. Ozdravljenje je dobro i ono može doći samo iz sjećanja", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Ajna Jusić, aktivistica Udruženja "Zaboravljena djeca rata", izjavila je kako je poruka mladima sa skupa u Potočarima da "podjele i različitosti nikome ne donose dobro".
"Ono što se desilo u Bosni i Hercegovini i genocid u Srebrenici mora se prenijeti na istinit i vjerodostojan način kako se ne bi zaboravilo", kazala je Jusić.
Melani Cammett, profesorica sa Univerziteta Harvard rekla je kako ima utisak da mladi u svijetu nisu dovoljno upoznati o genocidu u Srebrenici.
"Ali, sve je više onih koji se istinski bore da se upoznaju sa detaljima i istinski počnu da istražuju događaje iz Bosne i Hercegovine, pa i same Srebrenice. Imam dosta primjera da mladi iz Sjedinjenih Američkih država dolaze u Srebrenicu po nekoliko puta, zainteresuju se za ovu temu i počnu detaljnije da izučavaju genocid", rekla je za Radio Slobodna Evropa profesorica Melani Cammett.
U Potočarima će u Memorijalnom centru ove godine biti sahranjeno 14 žrtava genocida.
Najmlađa žrtva je Beriz Mujić, koji je u julu 1995. godine imao 17 godina, dok je najstarija žrtva 68-godišnji Hamed Salić.
U Srebrenici i okolnim mjestima, u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile su više od 8.300 Bošnjaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu je presudom iz 2007. godine taj zločin okarakterisao kao genocid. U to vrijeme je Srebrenica bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija (UN).
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida, te kršenje obaveze da kazni njegove počinioce.
Do danas je pred različitim sudovima za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) VRS, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Generalna skupština UN-a je u maju ove godine usvojila Rezoluciju, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Rezolucijom se, pored ostalog, osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, što je zabranjeno i Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.
