Vlada Sjeverne Makedonije ratifikovala je potrebna dva sporazuma i čeka isplatu prvog dijela sredstava iz evropskog Plana rasta, koji je trebao biti dostupan od početka ove godine. Prve redovne isplate očekuju se između drugog i trećeg kvartala 2025. godine, odgovorili su iz Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Početkom aprila, Sjeverna Makedonija bi mogla dobiti prvu isplatu iz evropskog Plana rasta u iznosu od 52,5 miliona eura, saznaje RSE iz diplomatskih izvora.
To znači da bi Vlada za nešto više od mjesec dana imala na raspolaganju sredstva iz evropskog paketa u državnom budžetu nakon što su Vlada i Skupština Sjeverne Makedonije usvojile dva potrebna sporazuma iz Plana rasta, koji su već poslani Evropskoj komisiji u Briselu i čekaju potpis.
Plan rasta, koji su usaglasili Evropski parlament i Savjet Evropske unije u maju 2024. godine, a odobren u oktobru iste godine, ukupne je vrijednosti od šest milijardi eura i obuhvata investicije i reforme država Zapadnog Balkana, kao dio reformske agende 2024-2027. godine.
Za Sjevernu Makedoniju je predviđeno ukupno 750 miliona eura, ukoliko Vlada uspješno provede domaće reforme koje je sama obećala pred evropskim institucijama.
Iz Evropske komisije za RSE kažu da trenutno postoji pet ambicioznih reformskih agendi iz pet balkanskih država, uključujući i onu za Sjevernu Makedoniju. Očekuju da će isplata biti finalizirana što je prije moguće, nakon što se završe procedure u Briselu.
"Komisija sada finalizira proceduralne korake, koji bi trebali omogućiti oslobađanje predfinansiranja što je prije moguće u 2025. godini. Prve redovne isplate očekuju se između drugog i trećeg kvartala 2025. godine, nakon ispunjenja traženih uslova", odgovorili su iz Evropske komisije za RSE.
Da bi započele reforme iz Plana rasta, zemlje Zapadnog Balkana su zatražile maksimalno predviđenih 7 posto predfinansiranja od ukupnog iznosa predviđenog u prvoj fazi. S vremenom, isplate novca će zavisiti od napretka u sprovođenju mjera sadržanih u Agendama za reforme.
Vlada Sjeverne Makedonije čeka odobrenje iz Brisela
Vlada Sjeverne Makedonije je na vrijeme završila domaće obaveze koje nalažu njihovu institucionalnu ratifikaciju u Skupštini.
Evropska regulativa predviđa potpisivanje dvije vrste sporazuma - Sporazum o Instrumentu za reforme za rast, koji definiše pravila za finansijsku saradnju između Evropske komisije i Vlade Sjeverne Makedonije, te obaveze i uslove koje zemlja treba ispuniti za oslobađanje finansiranja putem Instrumenta za reforme i rast.
Drugi sporazum je Sporazum o zajmu koji je u nadležnosti Ministarstva finansija i definiše način korištenja finansijske pomoći koju država dobija u obliku zajma.
Kako je Vlada saopštila RSE, tokom prošle godine, timovi iz Ministarstva za evropska pitanja i Ministarstva finansija imali su intenzivnu komunikaciju s timovima Evropske komisije kako bi finalizirali ova dva sporazuma i usvojili ih u skladu s nacionalnim procedurama.
"Tekst Sporazuma o instrumentu za reforme i rast odobren je od strane Vlade 19. oktobra 2024. godine i potpisan od ministra za evropska pitanja, Orhana Murtezani, koji je na istoj sjednici imenovan i za Nacionalnog koordinatora za praćenje Reformske agende. Zakon o ratifikaciji Sporazuma o instrumentu za reforme i rast usvojen je u Skupštini u januaru 2025. godine i objavljen u Službenom glasniku. Zakon o zaduživanju kod Evropske unije po Instrumentu za reforme i rast usvojen je u Skupštini u decembru 2024. godine, nakon čega je Sporazum o zaduživanju potpisan i dostavljen EK na potpisivanje", glasi odgovor Vlade za RSE.
Nakon što ova procedura bude završena i u Briselu, Vlada očekuje da se kompletira pravni okvir za povlačenje sredstava iz Instrumenta za reforme i rast.
Prvobitna najava Evropskog parlamenta bila je da prve isplate zemlje Zapadnog Balkana mogu očekivati do kraja prošle godine. Međutim, ovaj rok je produžen za najmanje četiri mjeseca u 2025. godini.
Agenda za reformu finansija, pravosuđa, energetike…
Preuzete obaveze u okviru Plana rasta obavezuju Sjevernu Makedoniju da sprovede reforme u nizu oblasti.
Nakon što dobije prvu tranšu od 52 miliona eura kao predfinansiranje, počinje prebacivanje preostalih sredstava prema realizovanim reformama. Jedna od njih je donošenje novog Krivičnog zakonika. Rok koji je postavljen u agendi je decembar 2025. godine, do kada treba da se donese i novi Zakon o krivičnom postupku (ZKP).
Ako budu doneseni prema agendi, Evropska komisija će za dva zakona isplatiti državi skoro 13 miliona eura.
Predviđene su i reforme u dijelu upravljanja javnim finansijama. Predviđeno je da se elektronske aukcije u postupcima javnih nabavki smanje na najviše 40 posto od broja objavljenih postupaka, s rokom za realizaciju do decembra 2025. godine. Ako se ovo sprovede, država će dobiti više od 8,5 miliona eura.
U dijelu energetike, ako Sjeverna Makedonija do 2027. godine instalira 800 megavata novih kapaciteta obnovljive energije iz solarnih centara i vjetroelektrana, biće isplaćeno 8,5 miliona eura. Ovo su samo neki od najvažnijih projekata u Planu koje zemlja treba sprovesti ove godine.
Plan rasta će razvijati šest zemalja
Prve tranše će iznositi 7 posto od ukupne sume dodijeljene za svaku zemlju pojedinačno. Ova isplata se naziva predfinansiranje.
Izračunavanje koliko novca će svaka država imati na raspolaganju vrši se na osnovu bruto domaćeg proizvoda (BDP), broja stanovnika i nekoliko drugih kriterija.
Sjeverna Makedonija će imati na raspolaganju 750 miliona eura, a predfinansiranje bi iznosilo 52,5 miliona.
Njen sjeverni susjed, Srbija, će imati na raspolaganju 1,58 milijardi eura, a prva isplata u formi predfinansiranja bi bila u iznosu od 111 miliona eura.
Prema preliminarnoj procjeni, Albanija će moći dobiti ukupno 922 miliona eura, od kojih će 64,5 miliona biti u formi predfinansiranja.
Crna Gora će dobiti ukupno 383 miliona eura, od kojih će 26,8 miliona biti u formi predfinansiranja.
Kosovo će imati na raspolaganju 880 miliona eura, od kojih će 61 milion biti kao predfinansiranje.
Bosna i Hercegovina, za razliku od ostalih zemalja, jedina još nije poslala reformsku agendu, a trebala bi dobiti milijardu i 85 miliona eura.
Plan rasta za Zapadni Balkan predstavljen je kao dosad najambiciozniji finansijski paket Evropske unije za region.
Plan se temelji na četiri stuba.
Prvi je poboljšanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU, s fokusom na slobodno kretanje robe, usluga i radnika, olakšavanje cestovnog transporta, integraciju i dekarbonizaciju energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište, integraciju u industrijske lance snabdijevanja.
Drugi stub, jačanje ekonomske integracije u zemljama Zapadnog Balkana, predstavljaće otključavanje ekonomskog potencijala regiona, stvaranje mogućnosti za biznise i radnike te pretvaranje Zapadnog Balkana u privlačnije mjesto za evropske investitore.
Treći stub, ubrzanje fundamentalnih reformi, treba da poboljša ekonomski rast, uključujući privlačenje stranih investicija i jačanje regionalne stabilnosti. Takođe, treba da pomogne partnerima sa Zapadnog Balkana da napreduju ka članstvu u EU.
Posljednji stub - povećana finansijska pomoć treba da pruži dodatni finansijski podsticaj za sprovođenje fundamentalnih reformi.
Koliko novca će svaka država uspjeti dobiti od Evropske komisije zavisiće od napretka u sprovođenju mjera iz Agendi za reforme.
Ako Evropska komisija utvrdi da zemlja ne ispunjava uslove za isplatu, zadržava pravo da zaustavi isplatu.
