Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je 17. maja otvoreno pismo evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiju zbog, kako je naveo, "javnog pridruživanja propagandi predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, koja se odnosi na rezoluciju o genocidu u Srebrenici".
Varhely se na konferenciji za novinare u Beogradu, 13. maja, nakon susreta sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, osvrnuo na rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja je u proceduri u Ujedinjenim nacijama.
"Apsolutno se ne slažem sa stigmatizacijom srpskog naroda kada je riječ o rezoluciji o Srebrenici. Kolektivna krivica i kolektivno kažnjavanje nikad nisu bili deo naših vrednosti. Ali krivci moraju da snose odgovornost za to što su uradili", rekao je Varhelji u Beogradu.
Rezolucija o genocidu Srebrenici će biti na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a 23. maja, objavljeno je na web stranici ove institucije.
Rezolucijom se ukazuje na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova i ni u jednoj tački se ne pominje "kolektivna krivica naroda".
Konaković navodi kako je rezolucija usmjerena ka izgradnji pravde i trajnog mira, kao i da je napisana za žrtve genocida.
Naglašava kako je potez evropskog komesara za proširenje pogrešan i neciviliziran.
"Od čega to Vučić, Dodik, i Vi branite srpski narod? Od rezolucije koja ih nijednom riječju ne spominje? U tekstu rezolucije ste uspjeli vidjeti i pročitati nešto čega nema. Pročitajte pažljivije tekst rezolucije. Vaši stavovi očigledno nisu stavovi evropskih nacija niti stav Komisije, zato vas pitam čije ste stavove iznijeli tokom vašeg obraćanja na ovu temu dok ste boravili u Beogradu", navodi Konaković u pismu.
Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkoj regiji više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Šta se navodi u rezoluciji o Srebrenici?
Njemačka i Ruanda su "sponzori" rezolucije o genocidu u Srebrenici, odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst rezolucije.
Naknadno su 32 zemlje članice UN-a postale "kosponzori", kao zemlje koje su preuzele zadatak da nacrt predstave pred sve 193 države članice UN-a.
Prijedlog rezolucije o genocidu Srebrenici je podržala i Organizacija islamske saradnje (OIC) koju čini 57 zemalja.
UN, navodi se u tekstu, "osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti".
"Takođe", navodi se dalje, UN "bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici".
Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.
Rezolucijom se "pozivaju sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a".
Od generalnog sekretara UN traži se da "uspostavi program informisanja pod nazivom 'Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi' ", počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje".
Takođe, rezolucijom UN "poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti".
