Zbog kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina je nazadovala u garantovanju slobode izražavanja, i zemlja hitno mora da dovrši ustavne i izborne reforme koje su "na čekanju", navodi se između ostalog u godišnjem izvještaju Evropsku unije (EU) o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu.
U izvještaju, koji je sastavio visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj (Josep Borrell), i koji je objavljen na sajtu EU 29. maja, navodi se kakvo je stanje ljudskih prava u zemlji, ali i o tome koliko je Unija angažovana u BiH.
Borelj u izvještaju apostrofira da uvođenje klevete u Krivični zakon entiteta RS "ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad".
"Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora", upozorava se u izvještaju.
Dodaje se da su javni emiteri "i dalje pod političkim uticajem, i u neizvjesnim finansijskim uslovima".
Naglašava se da postoje "ograničenja na spontana okupljanja i usljed troškova osiguranja, a sloboda okupljanja je posebno i dalje ograničena u entitetu Republika Srpska, gdje je policija u martu 2023. godine zabranila LGBTI događaj".
Ističe se i usvajanje Nacrta zakona o "stranim agentima" iz septembra 2023, te da bi njegovo usvajanje "predstavljalo veliki korak unazad".
U međuvremenu, ovaj zakon je povučen iz procedure.
"Zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima i demokratiji je uglavnom uspostavljen i, generalno gledano, usklađen sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima", navodi se u izvještaju.
Ističući kada su uspostavljene državne institucije na državnom i entitetskom nivou, Borelj upozorava da "zemlja mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju".
"Potrebne su značajne reforme kojima će se osigurati da svi građani imaju mogućnost da efikasno ostvaruju svoja politička prava, te da se na taj način ustavni i zakonodavni okvir zemlje usklade sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava utvrđenom u predmetu Sejdić-Finci", naglašeno je u izvještaju.
Poručuju i da je potrebno prekinuti podjele u obrazovanju i ukinuti praksu "dvije škole pod jednim krovom".
Navoda da će EU nastaviti da prati, između ostalog, poštovanje ljudskih prava u zemlji, uključujući slobodu okupljanja i izražavanja, te ravnopravnost polova.
Podsjećaju da se polovina od 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije iz 2019. godine o zahtjevu BiH za članstvo u EU odnosi na temeljna prava.
"Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promoviše okruženje pogodno za pomirenje", navodi EU.
Ističu da će Evropsko vijeće "otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo", te da će EU nastaviti finansijski podržavati BiH putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć.
Između ostalog, navodi se da je BiH nastavila dijalog i saradnju sa evropskim i međunarodnim organizacijama za ljudska prava i tijelima za praćenje (UN, OEBS, Savjet Evrope), ali da i dalje treba da odgovori na većinu od 79 preporuka i tri zahtjeva koje je u oktobru 2021. godine zaprimila od Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava.
