Nakon izbora u Sjevernoj Makedoniji, romska zajednica za sada ostaje politički zanemarena sa učešćem u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Nijedan romski poslanik nije ušao u parlament, a u Vladi su dobili ministarstvo bez resora usmjereno na provođenje "Dekade Roma".
"To što nema nijednog romskog poslanika nije u redu od velikih političkih partija", rekao je Šaban Saliu, predsjednik Demokratskih snaga Roma, krajem decembra 2023.
Pola godine kasnije scenarij o kojem je govorio Saliu se ostvario.
A upravo je Šaban Saliu postao jedini romski političar koji je uspio dobiti funkciju – ali ne zastupničku, već ministarsku. U novoj Vladi, koja ima 24 ministarstva, postao je ministar bez portfelja zadužen za integraciju i provedbu "Dekade Roma".
Poslanik romske nacionalnosti nije uspio da se "uvuče" u parlament ni 25. juna, kada su verifikovani mandati osmorice novih poslanika koji su zamijenili premijera Hristijana Mickoskog i novim ministrima u Vladi.
Za parlamentarne izbore u koaliciju "Tvoja Makedonija" udružile su se 24 političke stranke predvođene najvećom VMRO-DPMNE, a čak četiri su bile romske. I Demokratske snage Roma (DSR) Šabana Saliua, zatim Ujedinjeni Romi Makedonije (RSM), Demokratska partija Roma (DPR) i Partija za ravnopravnost Roma (OPER).
Međutim, u novom sazivu parlamenta niko od njih nije obezbjedio pobjednički mandat, tako da među 120 narodnih izabranika nema predstavnika romske zajednice.
Treća sreća za romskog poslanika
I danas ministar Šaban Saliu ostaje pri stavu da je "pogrešno nemati političkog predstavnika Roma u parlamentu". No, kaže da o tome odlučuju velike političke stranke, a u jednom segmentu smatra da i romske stranke imaju neku grešku.
"Naša stranka, kao i ostale romske stranke, imaju svoje zahtjeve za koje očekujemo da budu usklađeni i realizirani. Naša stranka će imati četiri direktorska mjesta i neka druga mjesta u najvažnijim državnim institucijama. Naše koalicijske romske stranke imat će dva zamjenika ministra. U trećem ešalonu očekujemo popunjavanje direktorskih mjesta. Bili bismo zadovoljni onim što smo tražili. Na sljedećim izborima ne znamo ni kakav će biti izborni model. Ono za što se zalažu manje političke stranke je jedna izborna jedinica. Imamo oko 22.000 birača. Mislim da će naša politička stranka sigurno imati zastupnika", rekao je Saliu za RSE.
On ostavlja mogućnost da u idućem razdoblju parlament ipak dobije romskog zastupnika. Riječ je o sadašnjem zastupniku u Sobranju iz koalicije "Tvoja Makedonija", koji bi dao ostavku na mjesto direktora nekog od državnih poduzeća, a na njegovo mjesto dolazi sljedeći zastupnik romske nacionalnosti.
"Bez pravog interesa za političko uključivanje Roma"
Zastupljenost Roma treba vidjeti na svim nivoima vlasti, a ne samo u izvršnoj, smatra Akif Kariman, dugogodišnji romski aktivist i predsjednik novoosnovane političke stranke koja je sudjelovala na parlamentarnim izborima - Avaja. Kaže da je nezastupljenost u zakonodavnoj vlasti pokazatelj da niti jedna velika politička stranka nema pravi interes za uključivanje Roma i postizanje ravnopravnosti.
Od nove vlade očekuje da eliminira politiku tokenizma i pokaže stvarnu predanost uključivanju.
"Što se tiče ostalih ešalona izvršne vlasti, nadamo se da će romski koalicijski partneri u Vladi imati dovoljno uticaja da osiguraju dovoljnu zastupljenost. Vjerujem da je to moguće ako postoji volja, jer imamo potpredsjednika Vlade i ministra važnog resora iz zajednice koja je skoro 30 posto malobrojnija od romske", kaže Kariman.
Prema njegovim riječima, sam institucionalni okvir za uspješnu implementaciju Strategije za inkluziju Roma, koja je jedan od kriterijuma za pristupanje Sjeverne Makedonije EU, predviđa postojanje međuparlamentarne grupe koja će se zalagati za inkluziju.
"U sadašnjoj stvarnosti, u ime Roma govorili bi neromi", kaže Kariman, ocjenjujući ovu situaciju ironičnom.
Nedovršena decenija za Rome
Što se tiče formulacije odgovornosti ministra bez portfelja kao odgovornog za provođenje "Dekade Roma", Kariman smatra da to može ukazivati na nedovoljno znanja i stvarnu političku volju za poboljšanje položaja Roma.
"Dekada Roma" kao takva završena je 2015. godine. S Berlinskim procesom 2019. i strateškim okvirom EU za integraciju Roma 2021-2030, Makedonija je obavezna da ima ciljane politike usmjerene na postizanje ravnopravnosti i uključivanja Roma. Kao rezultat te obaveze, naša zemlja je usvojila "Strategiju inkluzije Roma 2022-2030", kaže Kariman za RSE.
Ministar Šaban Saliu kaže da će najveću pažnju posvetiti rješavanju problema u nekoliko oblasti - obrazovanju, stanovanju, zapošljavanju i zdravstvu, kao osnovnim potrebama svake porodice.
"Što se tiče "Dekade Roma" u prethodnom periodu, ona je bila slabo realizovana. Možda su krivi ljudi koji su radili na implementaciji akcionih planova iz Dekade, a možda država nije imala osjećaj za potrebe romske zajednice. Neke osnovne akcione planove treba iskreno sprovoditi. Ne možemo biti ravnopravni sa Makedoncima i Albancima za nekoliko godina, ali možemo da ih podignemo sa margine društva, iz siromaštva koje je najprisutnije među Romima", rekao je on za RSE.
Vlada je 21. januara 2024. godine odobrila program podrške implementaciji Dekade i strategije Roma za 2024. godinu. Iz državnog budžeta za tu namjenu obezbjeđeno je 20 miliona denara ili 325.203 evra, koji bi trebalo da budu utrošeni za projekte komunalne infrastrukture za mjesta naseljena pretežno romskom populacijom.
Međutim, ministar Saliu ocjenjuje da je novac koji se izdvaja iz budžeta nedovoljan za rješavanje problema, već je fokusiran samo na određeni segment od mnoštva problema. Obećava da će se potruditi, a tražiće i podršku premijera Hristijana Mickoskog da ovaj iznos bude mnogo veći, kako bi se pokrilo više oblasti otvorenih problema sa kojima se suočava romska zajednica.
Kariman iz Avaje, pak, očekuje da će najavljenim vladinim rebalansom budžeta u julu solidan dio od najavljenih stotina miliona evra za opštine za kapitalne projekte biti opredijeljen za finansiranje projekata u korist Roma.
"Drugi izazov koji želim da pomenem ovom prilikom je zapošljavanje, što je u skladu sa obećanjem o 55.000 novih radnih mjesta. I od ovog obećanja očekujemo i zalagaćemo se da Romi budu prioritet, jer je njihova nezaposlenost 67 odsto", kaže Kariman.
Društveno nevidljivi i isključeni
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Sjevernoj Makedoniji živi 49.104 Roma, odnosno 2,34 posto ukupnog stanovništva. Veliki dio njih živi u siromaštvu i ispod standarda, u nehumanim uslovima, te uz otežan pristup zaposlenju zbog nedostatka odgovarajućeg ili nikakvog obrazovanja, a često su izloženi diskriminaciji i rasizmu.
Za 2023. godinu Komisija za zaštitu od diskriminacije utvrdila je 21 slučaj diskriminacije Roma - prilikom obilaska ugostiteljskih objekata, u oblasti obrazovanja, zdravstvenog osiguranja i zaštite, kao i korišćenja usluga u javnom prevozu.
Facebook Forum