Delegati Kluba Bošnjaka napustili su 4.aprila hitnu sjednicu Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, odbijajući da raspravljaju o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Insititrali su da prije toga bude završena rasprava sa prethodne hitne sjednice o smjeni kadrova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u Domu naroda i Vijeću ministara BiH.
Prethodna hitna sjednica je zbog nedostatka kvoruma prekinuta 2. aprila, prije rasprave i glasanjao smjeni.
Stranke "Trojke" iz entiteta Federacija BiH koju čine Narod i Pravda (NiP), Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka (NS), raskinule su koaliciju na državnom nivou sa Dodikovim SNSD-om krajem januara. Od tada ove stranke, uz podršku opozicije i iz Federacije BiH i iz RS-a pokušavaju smijeniti Dodikove kadrove.
Na početku dvanaeste hitne sjednice, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Kemal Ademović najavio je nastavak zasjedanja, koje je prekinuto prije dva dana.
No, predsjedavajući ovog doma, Nikola Špirić, je potom otvorio 12. hitnu sjednicu, na kojoj je trebalo biti raspravljano o izmjenama Izbornog zakona BiH, koje je predložila Marina Pendeš iz Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Nakon što su delegati iz Kluba Bošnjaka napustili skupštinsku salu, određena je jednosatna pauza kako bi se pokušalo postići kvorum za nastavak zasjedanja.
Na sjednici je trebalo bit raspravljano o smjeni Nikole Špirića i ministara u Vijeću ministara BiH Staše Košarca i Srđana Amidžića, koji su članovi SNSD-a.
Šta predviđaju izmjene Izbornog zakona koje predlaže HDZ BiH?
Predložene izmjene Izbornog zakona BiH, koje godinama traži HDZ BiH, stranka vladajuće koalicije, predviđaju da hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se bira iz entiteta Federacija BiH, ubuduće neće moći birati Bošnjaci, što je razlog zbog kojeg je HDZ godinama tvrdio da član Predsjedništva Željko Komšić "nije legitimni predstavnik" Hrvata u BiH.
Između ostalog, prema predloženim izmjenama, birači u Federaciji BiH (jedan od dva bh. entiteta) za člana Predsjedništva BiH mogu glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba, kako predviđa trenutno zakonsko rješenje.
Također je predloženo da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata, kao i da bude izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH.
Uslov za to je da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom kantonu – u kojima prema popisu iz 2013. godine ima najviše građana hrvatske nacionalnosti.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih sa najvećim brojem glasova u barem dva od navedenih kantona.
U slučaju da ni ovaj uslov ne bude zadovoljen, biraće se kandidat sa najvećim brojem glasova u barem jednom od navedenih kantona.
Predstavnici tri stranke koje čine koaliciju na nivou entiteta Federacija BiH i državnom nivou- Socijaldemokratska partija BiH, Naša Stranka, te Narod i Pravda, navodili su ranije da su ove izmjene Izbornog zakona za njih neprihvatljive.
Nermin Nikšić, lider SDP-a, kazao je da je prijedlog neprihvatljiv "zbog činjenice da se ponovo ne provode odluke suda u Strazburu", koje navode da su diskriminatorske odredbe Izbornog Zakona prema kojima se samo Bošnjak i Hrvat u Federaciji BiH, odnosno samo Srbin iz Republike Srpske mogu kandidovati za člana predsjedništva, odnosno da svi građani ne mogu birati sve članove predsjedništva.
"Za nas je neprihvatljivo da jedan glas bilo kog predstavnika konstitutivnog naroda vrijedi više od nekog drugog glasa", istakao je tada Nikšić.
I Ambasada Sjedinjenih Država se ranije oglasila povodom predloženih izmjena, te upozorila da bi se usvajanjem tog zakona "de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH".
Podsjećaju da je ova opcija odbačena prilikom razgovora o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine, u kojima su učestvovali i predstavnici SAD i EU.
Ključne izmjene Izbornog zakona se tiču provođenja četiri presude Evropskog suda za ljudska prava, koji je više puta proglasio diskriminatornim dijelove državnog Ustava i Izbornog zakona.
Prvo se to desilo 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić", te Kovačević protiv BiH.
Prema važećim propisima, Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu se kandidovati za članove Predsjedništva BiH niti za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
