Novi iranski predsjednik Ebrahim Raisi polažio je zakletvu pred parlamentom 5. augusta, čime je završen proces inauguracije dok se Teheran suočava s ekonomijom narušenom američkim sankcijama, zdravstvenom krizom i teškim pregovorima za oživljavanje nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama iz 2015. godine.
Šezdesetogodišnji imam veći je dio svoje karijere služio kao tužitelj. Nalazi se na listi američkih sankcija zbog navodnih kršenja ljudskih prava.
"Posvetit ću se služenju naroda, časti zemlje, promicanju vjere i morala i podršci istine i pravde", obećao je Raisi na ceremoniji koja je prenošena uživo na iranskoj televiziji.
Na ceremoniji inauguracije 3. augusta obećao je da će poduzeti mjere za oslobađanje Islamske Republike od "tiranskih" sankcija SAD-a.
Raisi je na mjesto šefa pravosuđa imenovan je 2019. godine, dvije godine nakon što je na posljednjim predsjedničkim izborima izgubio od Hasana Rohanija.
Raisi, koji će zamijeniti umjerenog prethodnika Rohanija, čiji je postignuće tokom mandata bio nuklearni sporazum između Irana i šest svjetskih sila 2015. godine, položit će zakletvu pred parlamentom, a zatim predložiti sastav kabineta.
Među temama koje su visoko na njegovom dnevnom redu bit će razgovori usmjereni na oživljavanje nuklearnog sporazuma iz kojeg se SAD jednostrano povukao 2018. godine.
Američke sankcije ponovo su uvedene nakon što se tadašnji predsjednik Donald Trump povukao iz sporazuma, što je dodatno naštetilo iranskoj ekonomiji. Očekuje se da će rješavanje ekonomskih problema zemlje biti najveći izazov za Raisija.
U svom obraćanju nakon inauguracije, Raisi je rekao da će njegova vlada poduzeti korake za ukidanje "tiranskih" sankcija koje su uvele Sjedinjene Države.
Raisi je nakon pobjede na izborima rekao da podržava razgovore o oživljavanju sporazuma, kojim je Teheranu ukinuta većina sankcija u zamjenu za obaveze da ograniči i nadzire svoj nuklearni program.
Raisi se također suočava s neposrednom krizom jer su Sjedinjene Države, Izrael i Velika Britanija okrivile Teheran za smrtonosni napad na tanker pod izraelskom kontrolom nedaleko od obale Omana. Teheran negira odgovornost.
Raisijevo predsjednikovanje učvrstit će vlast u rukama konzervativaca nakon njihove pobjede na zakonodavnim izborima 2020. godine, koja je uslijedila nakon diskvalifikacije hiljada reformističkih ili umjerenih kandidata.
Raisi se tokom predsjedničke kampanje predstavljao kao najbolja osoba za borbu protiv korupcije i rješavanje ekonomskih problema u zemlji.
Međutim, mnogi Iranci i aktivisti za ljudska prava izrazili su zabrinutost zbog njegove uloge u pogubljenjima više hiljada političkih neistomišljenika 1988. godine.
Iran nikad nije priznao da su se masovna pogubljenja desila i Raisi nikad javno nije govorio o optužbama.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International pozvala je 19. juna da se protiv novoizabranog predsjednika Irana pokrene istraga zbog uloge u pogubljenjima.
Iran se također bori sa najsmrtonosnijom epidemijom pandemije COVID-a 19 na Bliskom istoku, sa više od četiri miliona slučajeva i više od 92.000 smrtnih slučajeva.
Dnevna statistika pandemije - svet i Zapadni Balkan
